Vojvođanske priče: Ajfelove kule vraćene na Begej
19. 12. 2015. u 10:44
Entuzijasti sačuvali delove čuvene "Bečkerečke ćuprije" i uneli u grad duh Pariza. Ukrasne fijale sa Velikog mosta ponovo na starom mestu na obali. Legenda kaže da je ćupriju lično projektovao veliki Gistav Ajfel
"Bečkerečka ćuprija" sa fijalama na vrhovima, srušena 1969. godine
NOSTALGIJA je ipak pobedila! Pre nekoliko godina Zrenjaninci nisu uspeli u nameri da kroz repliku obnove svoju davno uništenu, a čuvenu i opevanu "Bečkerečku ćupriju". Ali, kraj mesta gde je nekada spajala dve obale Begeja, našli su se njeni jedini sačuvani originalni ukrasni delovi - četiri šiljate kulice, takozvane fijale.
I, što svemu daje posebnu draž - fijale su sada postavljene tik uz pivnicu "Četir' konja debela", nazvanu po refrenu tamburaške pesme o ćupriji koja je nadaleko proslavila grad na Begeju. Zanimljivu i neobičnu misiju vraćanja dela gradske istorije na mesto gde je stvarana, sproveli su entuzijasti u čuvanju zrenjaninske graditeljske baštine Vojislav Cvejić i Dragan Odadžić.
Cvejić radi u Narodnom muzeju, a Odadžić je vlasnik pivnice. Uz pomoć ljudi iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture i stečajne upravnice brodogradilišta "Begej" Jelice Vukolić, izborili su se da se fijale vrate u neposrednu blizinu čuvenog mosta, 15 metara dalje, nizvodno Begejom. Pretila je opasnost da ovi jedini autentični ostaci ćuprije nestanu iz napuštenog brodogradilišta i završe kao staro gvožđe na nekom otpadu. Cvejić i Odadžić uspeli su na najlepši način da sačuvaju uspomenu na dragulj zrenjaninske kulturne i graditeljske prošlosti.
O ćupriji su ispredane prave legende. Od priča da ju je lično gradio veliki Gistav Ajfel, do toga kako je projektovana u nekom od njegovih ateljea u Budimpešti. Izvesno je da su delovi mosta izliveni u fabrici gvožđa državne železnice u rumunskom gradu Rešicama. Brodovima niz Begej dopremljeni su do mesta ugradnje, u jesen 1904. Most je nekoliko puta menjao ime (zvao se Elizabetin, po istoimenoj austrijskoj carici, Dositejev, pa Veliki most...). Preživeo je ratove i postao simbol Zrenjanina, ali zla sudbina zadesila ga je 1969. godine.
Vojislav Cvejić i Dragan Odadžić kraj ukrasnih fijala kod pivnice

- Fijalama ćemo vratiti originalnu zelenu boju, kakvu je imao i most. Uradićemo i postolje od klinker-opeke, koja je takođe nezaobilazni deo ovdašnje graditeljske baštine. Postavićemo odgovarajuću, višejezičnu tablu sa osnovnim podacima i autentičnim starim fotografijama Velikog mosta, pivare i pivnice - predočava Cvejić.
REPLIKA LOŠA IDEJA
Posle oktobarskih promena, nova vlast pokrenula je inicijativu o obnovi "Bečkerečke ćuprije". Projekat je izrađen 2008. godine i predviđao je postavljanje montažne replike na konstrukciju sadašnjeg pešačkog mosta. Naknadno je utvrđeno da je ideja o restauraciji površna. Kako nije dobijena saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture, odustalo se od povratka ćuprije na obale Begeja.
"ZRENjANIN NA VODI"
Cvejić još iznosi da su obale Begeja u centru Zrenjanina nedovoljno iskorišćeni biser. Daljim uređenjem i osmišljavanjem novih sadržaja, uveren je da reka može znatno više da se približi sugrađanima, naročito turistima. Sa prijateljima će zato nastaviti da "gura" ideju o oživljavanju "Zrenjanina na vodi".

BERAROVA FOTOGRAFIJA
Legendi o ćupriji opevanoj u čuvenoj pesmi o riđanima koji prelaze Begej, posebno je doprineo zrenjaninski novinar Đorđe Berar (1932-2010). Početkom šezdesetih, fotografskim aparatom ovekovečio je lokalnog paora Jocu Nićetina kako tera konje preko mosta. Fotografija je postala planetarno poznata, dobila je mesto u muzeju i danas krasi domove Zrenjaninaca širom sveta.
Istina
19.12.2015. 16:49
Primecujem da 90% nasih lepih starih gradjevina nismo izgradili mi Srbi, nego Austrijanci, Nemci, Ugri...Uvek smo bili slepo crevo Evrope u svakom pogledu i zaista ne zasluzujemo da se pridruzimo porodici naprednih evropskih drzava. Nestacemo zbog svoje gluposti i zaostalosti
Komentari (1)