Danka Selić: Sajam će opet biti u eliti uprkos koroni

V. N.

01. 06. 2020. u 14:00

Generalna direktorka "Beogradskog sajma" kaže da su kompanijske i ljudske resurse stavili na raspolaganje državi i građanima

Данка Селић: Сајам ће опет бити у елити упркос корони
ZA nas, kao regionalnog lidera u sajamskoj delatnosti i jednog od najuglednijih članova zajednice velikih svetskih sajmova, koja ovih dana obeležava i svoj svetski dan, ova epidemija predstavlja težak udarac. Ne samo da je onemogućeno bilo kakvo, makar i minimalno poslovanje kompanije, inače predodređene da bude epicentar okupljanja i masovne ljudske i poslovne interakcije, nego je njenim pandemijskim karakterom razrovana i sama suština sajamske delatnosti - njen internacionalni, globalni temelj. Ipak, izbor baš "Beogradskog sajma" da u tom trenutku bude mesto prve i najveće kovid-bolnice u Evropi, za nas je, na neki način, predstavljao čisto ljudsku i moralnu satisfakciju za vlastitu poslovnu tragediju!

Ovako, u intervjuu za "Novosti", pomešana osećanja zbog privremene obustave poslovanja renomirane kompanije iznosi Danka Selić, generalna direktorka "Beogradskog sajma".

o Zajedno sa epidemijom kovida 19 u centar pažnje javnosti dospeo je i "Beogradski sajam". Kako je kompanija doživela i preživela taj period, koji se polako privodi kraju?

- Frustrirajuće bolno i emotivno. Umesto da realizujemo planove i nosimo se sa izazovima koje donosi poslovni optimizam, bili smo i još smo deo odbrane od epidemije koja je zahvatila čitav svet i, nažalost, zaustavila uzlaznu liniju našeg poslovanja.

TREBAĆE VREMENA ZA OPORAVAK o MOŽE li, i kada Sajam, da nadoknadi propušteno i izgubljeno?
- Kad mu to fizičke i regulativne okolnosti dopuste, "Beogradski sajam" će istog časa preduzeti sve što je u njegovoj moći da nadoknadi izgubljeno. Jasno je da će do normalizacije svih vrsta fizičkih i drugih komunikacija neizbežno biti suspendovan znatan deo njegovog međunarodnog karaktera. Svako razmišljanje o budućnosti uslovljeno je i okončanjem rada kovid-bolnice i neophodnim vremenom za "saniranje" percepcije svega toga od strane izlagača. Ipak, verujemo da nema tog kovida koji kompaniju u tome može sprečiti.

o "Beogradski sajam" iz "vremena korone" ostaće, umesto po sajmovima i priredbama, upamćen po prvoj i najvećoj, masovnoj kovid-bolnici u ovom delu Evrope!

- Značajne sajamske manifestacije su odložene, očekivani poslovni rekordi onemogućeni, a dobrobit za kompaniju, partnere, privredu, društvo i državu definitivno je sputana na neodređeno vreme. Kompanija je doslovno preko noći surovo izgurana iz svog poslovnog sna, svi njeni napori da se, zajedno sa poslovnim partnerima i prijateljima, prevaziđu već dostignute visine u trenutku su obesmišljeni i prepušteni nepredvidivom toku događaja. Međutim, metaforički i fatalistički rečeno, ako je neka "viša sila" nas predodredila da izdahnemo i nestanemo, zašto baš "Beogradski sajam" ne bi bio i mesto gde neki novi život istovremeno i počinje i širi se kao ozdravljenje, kao novi optimizam. Sajmove stvaraju ljudi za ljude, a ja verujem u sajmove, jer verujem u ljude.

o Ovaj koncept masovnih bolnica poslužio je kao uzor mnogim drugim sajamskim prostorima.

- Satisfakcija je bila i činjenica da je koncept masovne kovid-bolnice, primenjen baš na "Beogradskom sajmu", poslužio kao uzor mnogim drugim i mnogo većim svetskim sajamskim prostorima da postupe na isti način. Tako smo sve kompanijske resurse, prostorne, ljudske i materijalne, stavili na raspolaganje državi, društvu i građanima. U tom kontekstu, kao najveća nepravda zadesila nas je negativna percepcija ovakve situacije od strane većeg dela javnosti i samih korisnika kovid-bolnice. Iako ljudski razumljiv, taj odijum javnosti psihološki je povezao sve ružne strane pandemije sa našom kompanijom. Sa takvom nepravdom, iako, ni i u čemu nismo krivi, nego, naprotiv, zaslužni za opšte dobro, susretali smo se sve vreme trajanja epidemije i susretaćemo se još ko zna koliko dugo. Ta kovid-bolnica za nas ne samo psihološki, nego i egzistencijalno, predstavlja tešku žičanu ogradu.

Epidemija kovida 19 odložila i Sajam automobila


o Sve to pada utoliko teže jer je Sajam epidemijom "zatečen" tokom veoma uspešnog početka godišnjeg kalendara.

- Da, mi smo u 2020. godinu uplovili na talasu i sa energijom dobrih poslovnih rezultata ostvarenih prethodne godine. Iako se poklopio sa prvim mesecom od početka "vuhanske blokade" i pretećim širenjem korone po svetu, već prva manifestacija od šest "nosećih", Međunarodni sajam turizma, sa još tri značajne prateće sajamske manifestacije, okončan je trijumfalno, u fantastičnoj atmosferi najuspešnijeg i najvećeg turističkog događaja u ovom delu Evrope. Tačno mesec dana kasnije, trebalo je da budu održani Sajam automobila DDOR BG "Kar šou" i Sajam motocikala Motopassion, u tom periodu najveći auto-moto događaj u svetu. Najavljen je rekordan broj učesnika, brendova, modela, novosti, posetilaca... A onda nas je, svega nekoliko dana pred svečano otvaranje, virus korona gotovo u trenutku poharao i gurnuo u borbu za goli život. Petnaestak prolećnih manifestacija kovid je odložio za neka bolja vremena.

o Upravo u vreme početka krize formalno su i objavljeni odlični rezultati poslovanja iz prethodne godine.

- Slučaj je hteo da protekli mart bude ne samo "vreme koje su pojeli virusi", nego i vreme kada je izveštaj o prošlogodišnjem poslovanju pokazao da je "Beogradski sajam" u 2019. nastavio trend rasta u svim segmentima poslovanja. Da je, drugim rečima, poslovao izvanredno, najbolje u poslednjoj deceniji. Tako je 48 sajmova i manifestacija realizovanih samostalno, ili sa suorganizatorima, ostvarilo prihode za 12,5 odsto veće nego 2018. Kompanija je privukla 10 odsto izlagača više nego prethodne godine, iz čak 55 zemalja, najviše u poslednjih pet godina. Bilo je i 5,5 odsto registrovanih posetilaca više nego 2018. (735.556). Sve je to bio razlog da se prekid rada zbog epidemije dočeka kao šok.

o U analizama stručnjaka pohvalno se piše o poslovanju "Beogradskog sajma".

- Analiza uticaja poslovanja na nacionalnu ekonomiju za 2019. koju je izradio Ekonomski institut, bila nam je u martu velika "uteha". Prema tom nezavisnom istraživanju, ukupni ekonomski efekti poslovanja procenjeni su na 14,4 milijarde dinara vrednosti prodate robe i usluga, 4,3 milijarde dinara bruto dodate vrednosti, 1.961 generisano novo radno mesto i 2,8 milijardi dinara ukupnih poreskih prihoda. Možda i najzanimljiviji pokazatelj tog uticaja jeste procenjeni multiplikativni efekat na generisanje bruto dodate vrednosti. Pokazalo se da se svaki dinar zarađen pod kupolom "Beogradskog sajma" dalje uvećava za još 2,48 puta, a na nivou kompanije, to je čak 9,1 (što je 15-20 odsto bolje od svetskog sajamskog proseka). Samo u pogledu zaposlenosti, multiplikator od 1,97 pokazuje da je svaki zaposleni zbog sajamske aktivnosti u 2019. proizvodio u ekonomiji, bilo indirektno ili indukovano, još jedno radno mesto. U slučaju izolovanog preduzeća "multiplikator" kaže da je svaki njegov zaposleni u 2019. stvarao približno čak 11 radnih mesta. Procenjeno je da su samo događaji na Sajmu privukli u Beograd više od 69.700 stranih i 24.000 domaćih gostiju, koji zajedno ostvare potrošnju od oko 1,3 milijarde dinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije