Komandant srpske Žandarmerije: Uvek smo tamo gde treba da se štite svi naši građani
29. 04. 2019. u 16:02
Pukovnik Dejan Luković u intervjuu za “Novosti”. Žandarmi ne biraju vreme, mesto i uslove za izvršenje svojih zadataka
Pukovnik Dejan Luković / Foto D. Milovanović
ŽANDARMERIJA je složena, visokoobučena, manevarska jedinica, koja je najbrojnija u MUP Srbije, i kao takva najspremnija da u svakom trenutku izvrši bilo koji zadatak koji državni vrh pred nju postavi. Naši pripadnici su vrhunski specijalci, dobro opremljeni na koje građani Srbije mogu uvek da računaju: od elementarnih nepogoda, preko suprotstavljanja terorizmu i organizovanom kriminalu, do pružanja humanitarne pomoći.
Ovo, u intervjuu za "Novosti" poručuje pukovnik policije Dejan Luković, komandant srpske Žandarmerije i ističe da se od ponovnog osnivanja ove jedinice 2001. godine njena namena nije menjala:
- Napominjem, međutim, da su se rad, struktura, poslovi i zadaci konstantno prilagođavali bezbednosnoj situaciji na terenu. I danas je tako. Neprestano se radi na usavršavanju i prosperitetu jedinice.
* Kad kažu intervenisali pripadnici Žandarmerije, prva pomisao je da su to opasne i rizične situacije?
- Za hrabrost, požrtvovanost i posvećenost pripadnika Žandarmerije ima mnogo primera. Od spasavanja ljudi prilikom saobraćajnih nezgoda, do gašenja požara i izvlačenja povređenih iz vatre i nabujalih reka. Nedavno je jedan žandarm idući na posao primetio da iz kuće kulja dim i da objekat guta vatra. Uleteo je unutra i izvukao nemoćnu staricu. Onda se vratio u kuću da gasi požar dok ne dođu vatrogasci. Ima nas i na sportskim priredbama, velikim skupovima, uvek smo tamo gde treba da se štite građani i njihova imovina.
* Često se suočavate sa raznim profesionalnim rizicima. Kako ih rešavate?
- Svaki zadatak i angažovanje Žandarmerije nosi određeni rizik. Tako je bilo u Kopnenoj zoni bezbednosti, a tako je i sada, od talačkih situacija, koje su do sada svaki put uspešno rešavane, bez gubitaka i povreda. Rizik je i angažovanje na javnim skupovima svih vrsta, s obzirom na to da nikada nismo sigurni sa kim i sa čime imamo posla. Ljudi često zaboravljaju da smo mi tu da svima obezbedimo i pružimo bezbednost pre svega, kao i da i nas kući čekaju porodice.
* Šta je posebno teško?
- Svaki zadatak je težak na svoj način, a kao primer bih naveo angažovanje Ronilačke jedinice, kojima je svaki zaron veliki rizik. Oni rone u veoma teškim uslovima, ekstremna hladnoća, minimalna, a često i nulta vidljivost, bilo da je to traženje predmeta izvršenja krivičnog dela, pronalazak tela utopljenika ili kao u najskorijem slučaju vađenje eksplozivne naprave iz Drugog svetskog rata u samom centru grada, na svega metar od stuba tramvajskog mosta. Takvi su i ostali zadaci, bilo da je to hapšenje opasnih kriminalaca, obezbeđivanje javnih skupova ili patrole, ali jedno je zajedničko: Žandarmi ne biraju vreme, mesto i uslove za izvršenje svojih zadataka, već ih jednostavno savesno i profesionalno izvršavaju.

* Patrolirate i ulicama Beograda. Kako izgleda jedan dan na ulicama prestonice?
- Žandarmerija obavlja patrolnu delatnost, kao i pripadnici interventne jedinice 192 PU za grad Beograd i to 24 sata. Prisutni smo i u Nišu, ali i na teritorijama drugih Policijskih uprava, kada je to neophodno. Tokom prošle godine na teritoriji Beograda obavili smo ukupno 1.414 patrolnih delatnosti tokom kojih su pronađeni razni narkotici, oko 200 ljudi je predato na dalji rad i postupanje područnim policijskim stanicama. Pronašli smo i 114 osoba, za kojima su bile raspisane potrage. Dan u prestonici može biti jako zanimljiv i dinamičan, ali u odnosu na podatke iz prethodnog perioda vidi se da je stopa kriminala značajno smanjena, na čemu sve organizacione jedinice sinhronizovano i stalno rade.
* Kako biste opisali prosečnog pripadnika Žandarmerije?
- Pošten, hrabar, obučen i lep (smeh), naravno ovo poslednje je šala. Ljudi moraju da shvate da u Žandarmeriji niko nije slučajno, kao i da nije dovoljno da podignete dva prsta i kažete: "Ja želim u Žandarmeriju". Potrebno je mnogo odricanja za ovaj poziv. Česta su odsustva od kuće, porodice, dece... Sada je toga manje, ali dok smo bili angažovani u Kopnenoj zoni bezbednosti, svi smo mnogo odsustvovali od svojih kuća i porodica, kako bismo obavljali poslove i zadatke na očuvanju bezbednosti i stabilnosti zemlje. Trudimo se da standardi za ulazak u jedinicu uvek budu visoki, ali i realni.
* Da li ste zadovoljni popunjenošću Žandarmerije?
- Izneću podatak da je lane, pre odlaska oko 700 pripadnika u starosnu penziju, prosek godina bio 42. U drugoj polovini 2018. smo imali konkurs za prijem u Žandarmeriju iz policije, uspeli smo da donekle popunimo jedinicu i podmladimo sastav. Sada je prosek 39. U narednom periodu, i uz podršku potpredsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića i direktora policije Vladimira Rebića, očekujemo da se raspiše još jedan konkurs za prijem iz policije, kao i u skladu sa mogućnostima MUP, iz civilstva.
* Kako vidite srpsku Žandarmeriju u budućnosti?
- Posla i planova ima mnogo. Većina njih je usmerena na obučavanje i osposobljavanje policijskih službenika kao i nabavka kvalitetnije opreme za obavljanje poslova. Moram da istaknem veliku podršku i zahvalim se na njoj pre svega predsedniku Republike Aleksandru Vučiću i ministru Stefanoviću za dosadašnje opremanje Žandarmerije. Nabavljeno je 40 oklopnih, nekoliko desetina džipova i patrolnih vozila, uniforme i određena količina naoružanja i municije, što je preduslov za ozbiljniji i bolji rad. Zahvaljujem im se i zbog časti koja mi je ukazana da vodim ovakvu jedinicu. Trudiću se da poverenje opravdam svojim radom i zalaganjem na najbolji mogući način.
IMPRESIVNA BIOGRAFIJA
* Luković je završio srednju školu unutrašnjih poslova i Policijsku akademiju. Počeo je kao policajac u Kragujevcu, nakon završene Policijske akademije je bio oficir u Beogradu, a nakon toga i na više oficirskih i rukovodećih mesta u SUP Kragujevac.
* U ŽANDARMERIJU je došao 2007. Bio je zamenik komandanta, a potom i komandant Odreda ove jedinice u Kraljevu. Prvog dana avgusta prošle godine postavljen je za komandanta Žandarmerije. Ima zvanje instruktora što se posebno ceni u specijalnim jedinicama svuda u svetu.
* TOKOM NATO agresije na SRJ većinu vremena je proveo na teritoriji KiM. Od 1999. do 2002. godine često je bio u Kopnenoj zoni bezbednosti, kao i prilikom angažovanja Žandarmerije na granici sa Makedonijom, nakon sukoba u Kumanovu 2015.
Милојко
29.04.2019. 16:23
Овај командант као неки позер.
@Милојко - Milojko, delimicno si u pravu. U pocetku je selekcija bila vrhunska, birali su najbolje od najboljih iz drugih policijskih jedinica uz ozbiljnu psihofizicku proveru. Danas je kao i usvim drugim sferama drustva doslo do devalvacije kvaliteta ljudi koji se primaju u ovu prestiznu jedinicu. Uglavnom su to deca uticajnih clanova zajednice sa jakim politickim vezama. Plata oko 120.000 din. plus razne privatne kombinacije zbog cega njih i interventnu zovu profitna organizacija.
@Милојко - recima je lako braniti a kada treba sa reci na delo eee onda je to nešto drugo zašto 1998god ne uhapsiše tacija I haradinaja zašto su dozvolili oluju zašto dozvoljavaju sadašnjim politicarima na vlasti da genocidno uprpaštavaju narod srbija a busaju se u pozerske grudi kako su tu zbog naroda sve u svemu kao naša slavna vojska koja ima parolu beganova majka nikada nije zakukala
Koliko imenovani ima provedenih dana u ratu?
Milojko,ne bih se ja kačio sa ovim pozerom
Komentari (13)