Neobična knjiga o amerikanizaciji pop kulture

AMERIKANIZACIJA u raznim oblastima života, pa i u kulturi, već je izvesno vreme predmet naučnih razmatranja. Nedavno objavljena knjiga "Koka-kola socijalizam" Radine Vučetić, sa podnaslovom "Amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina 20. veka", u izdanju "Službenog glasnika", predstavlja značajan prilog tom istorijskom i kulturološkom istraživanju.

"Koka-kola socijalizam" je knjiga o velikoj Jugoslaviji, o Titu, ali i o malim, običnim ljudima, koji su slušali džez muziku, išli na Kalemegdan na igranke, gledali američke filmove. Tih godina vladala je socijalistička ideologija, upakovana u kapitalističko ruho, sa Zapada je sve prihvatano, od farmerki, prvih samoposluga, predstava na Bitefu, slikarstva Endija Vorhola, filozofije Markuzea, ali je sa druge strane bilo i nelogičnih i neosnovanih zabrana - filmovi "crnog talasa", pozorišna predstava "Kad su cvetale tikve" Dragoslava Mihajlovića...

- U toj Jugoslaviji su i nemoguće stvari bile moguće - navodi autorka. - Proces amerikanizacije tekao je kao deo širih procesa hladnoratovske propagande. Jugoslavija se posle sukoba sa Sovjetskim Savezom sve više okretala Zapadu, a prihvatanje američke kulture imalo je za cilj da pokaže kako je jugoslovenski sistem liberalan.

Šezdesete godine su bile veoma dinamične. To je decenija koju su i na svetskom, i na jugoslovenskom planu obeležila značajna politička, kulturna i društvena dešavanja: kubanska raketna kriza, podizanje Berlinskog zida, Vijetnamski rat, ubistvo Kenedija, ali i seksualna revolucija, hipi pokret, studentski protesti, let na Mesec, pop-art, muzika "Bitlsa", "Rolingstonsa", Džimija Hendriksa i "Dorsa", filmovi "Doručak kod Tifanija", "Odiseja u svemiru", "Do poslednjeg daha", "Sladak život"...

- Jedna slika Jugoslavije šezdesetih je "ružičasta" i vrlo netipična za zemlju sa komunističkim sistemom, druga je potpuno različita - navodi autorka.

Holivudski hitovi stižu u Jugoslaviju, a američki film dominira bioskopskim repertoarom. U partizanskim filmovima glume holivudske zvezde poput Ričarda Bartona i Orsona Velsa. Najveći džez majstori nastupaju kod nas, Jugoslavija dobija i svoj džez festival. Tvist se igra po celoj zemlji, održavaju se velike izložbe savremenog slikarstva. Sa druge strane u zatvor odlaze kritičari sistema - Milovan Đilas i Mihajlo Mihajlov. Otvara se nacionalno pitanje, demonstrira se zbog rata u Vijetnamu, demonstrira se na Kosovu, ali i protiv stanja u državi. Dolazi do prve sudske zabrane jednog filma ("Grad"), pokreće se kampanja i protiv filma "Jutro", uz obrazloženje da ruši partizansku tradiciju, a "Zaseda" je povučena iz bioskopa. Zabrane se dešavaju i u pozorištu, na kaznu zatvora od šest meseci osuđen je Zoran Gluščević, tadašnji glavni urednik "Književnih novina"...

- Dve krajnje oprečne slike istog perioda otvaraju neminovno pitanje kakva je zaista bila jugoslovenska realnost - zaključuje autorka ovog dela.