U JADARITU SNAGA SRPSKE PRIVREDE: Geolog Nenad Grubin sa kolegama pre 15 godina otkrio mineral čiji je sastav viđen samo u filmu o Supermenu

Bojana Caranović

14. 02. 2021. u 12:00

PROŠLO je više od 15 godina od kako su trojica naših geologa, u okolini Loznice, otkrili jedinstveni mineral na svetu. Istražujući ležišta borata za vodeću svetsku rudarsku kompaniju "Rio Tinto", našli su nesvakidašnji mineral čiji sastav je viđen još jedino u filmu o Supermenu, javljali su tada svetski mediji.

У ЈАДАРИТУ СНАГА СРПСКЕ ПРИВРЕДЕ: Геолог Ненад Грубин са колегама пре 15 година открио минерал чији је састав виђен само у филму о Супермену

Nenad Grubin / Foto Ž. Knežević

Klark Kentov "kamen spoticanja" je zelen, a "kriptonit" iz Srbije beo. Pronašli su ga Nenad Grubin i njegove kolege, a nazvan je jadarit, po reci pored koje je pronađen.

Na toj lokaciji sada se priprema početak gradnje jednog od najmodernijih rudnika na svetu, na kom će se od 2026. izvlačiti litijum, borat i natrijum-sulfat, sastojci jadarita. Iz ležišta u Srbiji će prema procenama stizati desetina svetskih rezervi litijuma, bez kojeg je nezamisliva proizvodnja baterija za električne automobili ili mobilne telefone.

Četvoročlani tim koji je išao tragom naučnih pretpostavki da naša zemlja leži na šarenolikom rudnom bogatstvu, osim Grubina, činili su i Vladisav Erić, Vladimir Stojanović (koji je preminuo) i Britanac Robert Keli.

Medijsku lavinu izazvao je Kris Stenli, profesor Prirodnjačkog muzeja u Londonu, kome je "guglajući" sastav minerala otkrivenog kod Vukovog grada, iskočio izmišljeni kamen iz stripova i filma o Supermenu.

Nenad Grubin / Foto Ž. Knežević

- Nismo očekivali da ćemo radeći ispitivanja naići na nešto sasvim novo - priseća se Grubin. - Naš zadatak je bio da pronađemo ležište bornih minerala. Sve je, zapravo, počelo sredinom devedesetih godina, kada smo moje kolege na Rudarsko-geološkom fakultetu i ja, predvođeni profesorkom Jelenom Obradović, pokrenuli niz istraživanja. Analizirali smo jezerske basene u bivšoj Jugoslaviji za koje se zna da imaju potencijal da sadrže ležišta borata, litijuma i drugih industrijskih minerala. Na teritoriji današnje Srbije pre 20 miliona godina bilo je mnogo vulkana i jezera, a to je sredina u kojoj se mogu naći mnogi interesantni minerali.

ISTRAŽIVANjA ŠIROM SRBIJE

- KLjUČNI kriterijum zašto borat tražimo ovde je što se ta lokacija nalazi na značajnom geološkom pojasu ovog minerala, severna BiH, Makedonija, Grčka, Turska, pa sve do Tibeta - priča Grubin. - Srbija je postala jedno od važnijih ležišta. Istraživanja u jadarskom basenu su počela 2004. godine. U ovom trenutku, značajan broj kompanija dobio je dozvolu da na tlu Srbije istražuju borat, litijum i druge minerale. U našem poslu važi pravilo da je najbolje mesto da se traži novo ležište tamo gde već postoji rudnik.

Tekstove o svojim otkrićima, o potencijalnim ležištima, naučnici sa beogradskog fakulteta su posle hemijskih analiza, objavljivali u međunarodnim časopisima. Njihove interpretacije pročitali su ljudi iz rudne industrije. I krenula je potraga.

- Cilj "Rio Tinta" bio je da Turskoj kao vodećoj zemlji u proizvodnji minerala borata, pariramo otkrićem novog ležišta u Srbiji - priča Grubin. - I pronašli smo borat, ali smo u tom jezgru utvrdili prisustvo i dotad nepoznatog minerala.

Jadarit je, struka kaže, komercijalno zanimljiv jer je mineral koji se relativno lako rastvara u tehnološkom procesu na litijum i bor - oba vrlo tražena industrijska elementa. Litijum se, poznato je, široko koristi u proizvodnji baterija koje napajaju električna vozila, računare, mobilne telefone i industrijske sisteme. Primena bora je takođe široka - od farmaceutske, do industrije stakla i keramike. A izdvajanjem ova dva, nastaje i treći koproizvod - natrijski-sulfat, koristan u industriji kućne hemije.

- Imamo tri finalna proizvoda, što je izuzetna retkost. Očigledno je da će potražnja za litijumom u budućnosti rasti, pa je pronalazak ovog ležišta u Srbiji izuzetno značajan - kaže Grubin i dodaje da "Rio Sava", srpski ogranak svetske kompanije, namerava da izgradi rudnik koji će doslovce biti "spejsšatl" ispod zemlje. Svojevrstan grad u gradu, koji će direktno upošljavati oko 700 ljudi, a još oko 2.000 indirektno.

- Jadarit je jedinstven, neuporediv ni sa čim u svetu - kaže Grubin. - U Australiji je napravljeno postrojenje specijalno za ispitivanje tog minerala, a plan je da bude preneto u Srbiju. U ovom momentu sedam fakulteta rade na izradi studija, proceni i istraživanjima.

Foto V. Mitrić

Pronađeno ležište, kako kaže Grubin, veoma je bogato, pa je logično očekivati da jadarita ima još negde u bliziini. Ukupna količina otkrivenih rezervi je 158,5 miliona tona. Pretpostavka je da je milion i po tona godišnja proizvodnja, pa se radi se o decenijama eksploatacije.

MILIONI ZA EKOLOGIJU

- NAVIKLI smo da su nam asocijacija na rudarsko okno umazani rudari, sa zastarelim lampama, poput patuljaka iz bajke o Snežani, ali rudnik čija izgradnja treba da počne krajem godine biće nešto sasvim suprotno - priča Andrea Radonjić iz "Rio Tinta". - To je visokoautomatizovan rudnik u kom će raditi inženjeri i visokoobrazovani tehničari, dobro plaćeni. Trenutno se samo rade ispitivanja, kao i procene uticaja na životnu sredinu. Neće se krenuti sa poslom dok sve dozvole ne budu pribavljene. Kompanija planira da uloži 150 miliona dolara samo u zaštitu životne sredine, od čega oko 40 miliona na zaštitu voda.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)