SRPSKA PORODICA BACI 80.000 DINARA U ĐUBRE: Zašto značajan resurs, otpad od hrane, u našoj zemlji završava na deponijama
JEDNA četvoročlana porodica u proseku godišnje izgubi 80.000 dinara na otpadu od hrane, što je dovoljno novca za letovanje.
U našoj zemlji u toku jedne godine na deponijama završi oko 250.000 tona hrana ili 35 tona po stanovniku. Razgradnjom tih materija proizvodi se ogromna količina ugljen-dioksida i metana koji ugrožavaju okolinu i zdravlje ljudi. Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije ističe za "Novosti" da je otpad od hrane resurs u kome leži veliki finansijski i energetski potencijal.
- Od njega se u biogasnim postrojenjima dobija energent, a korišćenje te energije iz obnovljivih izvora jeste jedan od glavnih ciljeva naše Strategije upravljanja otpadom - objašnjava Mitrović. - Ako podignemo i zaokružimo sistem upravljanja biorazgradivim otpadom to će doneti velike uštede i nacionalnom i lokalnim budžetima. Za najmanje 30 odsto se se smanjuju troškovi odvoženja otpada, logistike, goriva, a dobićemo energent.
On navodi da oko 90 odsto otpada od hrane završi na deponijama, a njegovim raspadanjem stvaraju se velike emisije ugljen-dioksida što ugrožava životnu sredinu.
- Najviše otpada nastaje u ugostiteljskom sektoru, a zatim u javnim ustanovama, a tu su i pijace, hipermarketi sa prehrambenim proizvodima kojima je istekao rok trajanja - navodi Mitrović.- Samo u Beogradu dnevno se spremi više od 200.000 obroka u javnim ustanovama i neka ostane samo po 20 grama, to je velika količina.
REŠENjE
PKS smatra da je za rešavanje problema sa otpadom od hrane ključno donošenje Pravilnika o upravljanju biorazgradivim otpadom, koji bi propisao obavezu da se on predaje ovlašćenim operaterima - ističe Siniša Mitrović.
- Značajno je podsticanje privatnog kapitala da investira, dobro rešenje je model javno-privatnog partnerstva.
Neophodne su subvencije za projekte koji obezbeđuju ulaganja u infrastrukturu, sakupljačke mreže, posude za odlaganje otpada i biogasna postrojenja.
Prema njegovim rečima, veliki deo otpada od hrane završava kao pomije za stoku, a ukoliko on dolazi iz zdravstvenog sektora tu može biti i ostataka farmaceutskih proizvoda.
- Ako se time hrane svinje ili neko pokupi ostatke lubenica i dinja sa pijaca da od toga pravi rakiju ili se prehrambeni proizvodi sa deponija čudnim kanalima pojavljuju na buvljacima i prodaju građanima, onda je to nova havarija za životni prostor - naglašava naš sagovornik. - Kada su u pitanju otpadna ulja, korišćena za pripremu hrane, samo se u Beogradu mesečno generiše oko 80 tona iz restorana i objekata brze hrane.
Od te količine, kako navodi, sakupi se oko 15 tona, što znači da se veliki deo tog otpada izliva u kanalizaciju, što je novi pritisak na vodotok i podzemne vode. Mitrović ističe i da sada u Srbiji nema dovoljno biogasnih postrojenja.
- To je veliki investicioni ciklus, biogasna postrojenja se grade kada ima mogućnosti da se obezbede dovoljne količine tog otpada da bi postojala sigurnost kapitala - precizira naš sagovornik.
Kod nas je sada, kako naglašava, oko 90 odsto tog otpada van infrastrukture, odnosno završava na deponijama.
MEĐUNARODNI DAN ŽENA: Ubrzajte napredak
8. mart je dan kada se širom sveta obeležava Međunarodni dan žena, dan koji je simbol borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.
08. 03. 2024. u 11:28UN cilj 5
NE KUPUJTE NAJSKUPLjE KREME: Dr Dokmanović u podkastu „Novosti“ otkriva – Kako se negovati i kada je vreme za anti age tretmane (VIDEO)
DA BISTE imali negovanu i lepu kožu, nije vam potreba najskuplja kozmetika.
05. 03. 2024. u 18:45
PENZIONERKA U ŠOKU: Dobila tri miliona dinara na lotou, a onda je policija pokrenula ISTRAGU
BRITANSKA penzionerka Amelija Barnham je nekoliko puta dobila na lutriji. Multinacionalni operater lutrije je zbog toga angažovao istražitelje da provere 69-godišnjakinju iz Londona, a ona kaže kako se zbog toga oseća kao kriminalac.
18. 03. 2024. u 15:10 >> 15:11
Komentari (1)