SVAKI "KLIK" ZA BANKARE KEŠ: Mnogi klijenti negoduju posle masovnog uvođenja provizija na plaćanje bankarskih onlajn usluga
ELEKTRONSKO i mobilno bankarstvo, koje je u startu promovisano kao besplatno - odavno to nije. Iako se mnogi klijenti pitaju šta je zapravo trošak banaka kada su u pitanju onlajn transakcije, drugi ih nisu ni svesni, svako plaćanje na "klik" im izbije iz džepa od devet do 15 dinara.
Foto Shutterstock
Prilikom otvaranja svojih elektronskih naloga i mobilnih aplikacija, građani su bili obavešteni da na te transakcije banke neće uračunavati proviziju. Polako, bez pompe, gotovo neprimetno, finansijske ustanove su počele da se "ugrađuju" po svakom nalogu, u zavisnosti od sume, kao i broja transakcija u toku meseca. I sve to uporedo sa sve većim brojem onlajn transakcija. Sudeći po komentarima nezadovoljnih klijenata, bankari nisu hteli da ispuste još jednu "zlatnu koku", u sve većoj digitalizaciji plaćanja.
Prema podacima NBS za osam godina, od 2012. do 2020. godine, plaćanje elektronskim bankarstvom poraslo je više nego dvostruko, a mobilnim vrtoglavih 80 puta!
- Broj platnih transakcija koje građani i privreda obavljaju upotrebom elektronskog i mobilnog bankarstva je u stalnom porastu - kažu u Narodnoj banci Srbije. - Tako su u 2012. građani i privreda 72.802.538 puta platili upotrebom elektronskog bankarstva, a 466.258 platnih transakcija su obavili preko mobilnog bankarstva. Lane je obavljeno znatno više transakcija elektronskog bankarstva - 143.414.962, a mobilnog bankarstva - 37.809.125.
Prema poslednjim raspoloživim podacima za ovu godinu, u prva tri meseca već je dogurano do 35.902.177 platnih transakcija upotrebom elektronskog bankarstva i 12.161.666 plaćanja mobilnim bankarstvom. Iz godine u godinu raste vrednost platnih transakcija. Tako je 2012. preko e-bankarstva "obrnuto" 12.089 milijardi dinara, što je više od 100 milijardi evra. Prošle godine brojke su porasle na 22.386. milijardi dinara za e-banking i 519 milijardi dinara za m-banking.
Kolike su naknade zavisi od računa, paketa, ali i od cenovne politike banaka. Dok pojedine dozvoljavaju izvestan broj besplatnih transakcija, najčešće do 20 mesečno, druge za svaku naplaćuju 15, 20, 30 ili čak 60 dinara, a za sume iznad 300.000 dinara i do 150 dinara. Kod većine banaka ova usluga je besplatna ukoliko se transakcija obavlja interno, unutar banke, sa računa na račun.
Izgovori sa kojima su u startu klijenti nagovarani da pređu na elektronsko bankarstvo su da će im biti lakše jer neće čekati pred šalterima. Na kraju je ispalo da su banke smanjile broj zaposlenih, a takse prebacile i "na klik".
Prilikom otvaranja svojih elektronskih naloga i mobilnih aplikacija, građani su bili obavešteni da na te transakcije banke neće uračunavati proviziju. Polako, bez pompe, gotovo neprimetno, finansijske ustanove su počele da se "ugrađuju" po svakom nalogu, u zavisnosti od sume, kao i broja transakcija u toku meseca. I sve to uporedo sa sve većim brojem onlajn transakcija. Sudeći po komentarima nezadovoljnih klijenata, bankari nisu hteli da ispuste još jednu "zlatnu koku", u sve većoj digitalizaciji plaćanja.
Prema podacima NBS za osam godina, od 2012. do 2020. godine, plaćanje elektronskim bankarstvom poraslo je više nego dvostruko, a mobilnim vrtoglavih 80 puta!
- Broj platnih transakcija koje građani i privreda obavljaju upotrebom elektronskog i mobilnog bankarstva je u stalnom porastu - kažu u Narodnoj banci Srbije. - Tako su u 2012. građani i privreda 72.802.538 puta platili upotrebom elektronskog bankarstva, a 466.258 platnih transakcija su obavili preko mobilnog bankarstva. Lane je obavljeno znatno više transakcija elektronskog bankarstva - 143.414.962, a mobilnog bankarstva - 37.809.125.
Prema poslednjim raspoloživim podacima za ovu godinu, u prva tri meseca već je dogurano do 35.902.177 platnih transakcija upotrebom elektronskog bankarstva i 12.161.666 plaćanja mobilnim bankarstvom. Iz godine u godinu raste vrednost platnih transakcija. Tako je 2012. preko e-bankarstva "obrnuto" 12.089 milijardi dinara, što je više od 100 milijardi evra. Prošle godine brojke su porasle na 22.386. milijardi dinara za e-banking i 519 milijardi dinara za m-banking.
Kolike su naknade zavisi od računa, paketa, ali i od cenovne politike banaka. Dok pojedine dozvoljavaju izvestan broj besplatnih transakcija, najčešće do 20 mesečno, druge za svaku naplaćuju 15, 20, 30 ili čak 60 dinara, a za sume iznad 300.000 dinara i do 150 dinara. Kod većine banaka ova usluga je besplatna ukoliko se transakcija obavlja interno, unutar banke, sa računa na račun.
Izgovori sa kojima su u startu klijenti nagovarani da pređu na elektronsko bankarstvo su da će im biti lakše jer neće čekati pred šalterima. Na kraju je ispalo da su banke smanjile broj zaposlenih, a takse prebacile i "na klik".
MNOGO VIŠE NALOGA
O ZNATNO većoj upotrebi ovog bankarstva prošle u odnosu na 2012. govori i podatak o broju korisnika usluga internet i mobilnog plaćanja - kažu u NBS. - Tako je na kraju 2012. godine 875.420 klijenata imalo ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva, a 2020. godine 3.156.041 što predstavlja povećanje od 3,6 puta.
O ZNATNO većoj upotrebi ovog bankarstva prošle u odnosu na 2012. govori i podatak o broju korisnika usluga internet i mobilnog plaćanja - kažu u NBS. - Tako je na kraju 2012. godine 875.420 klijenata imalo ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva, a 2020. godine 3.156.041 što predstavlja povećanje od 3,6 puta.
Preporučujemo
CRNO ZLATO OPET U USPONU: Cene nafte porasle nakon novih tenzija na Bliskom istoku
29. 12. 2025. u 22:04
SVAKI GRAM OTPADA U EU SE STROGO KONTROLIŠE: Šta to znači za Srbiju?
29. 12. 2025. u 15:52
OD VIZUALIZACIJA DO REALNOSTI: Delta District u fazi intenzivne gradnje
29. 12. 2025. u 15:48
TRAMP ŠOKIRAN I OGORČEN ZBOG NAPADA NA PUTINOVU REZIDENCIJU: Detalji razgovora američkog i ruskog predsednika
AMERIČKI predsednik Donald Tramp bio je šokiran i ogorčen pokušajem Kijeva da izvede napad na državnu rezidenciju predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je pomoćnik predsednika Ruske Federacije Jurij Ušakov.
29. 12. 2025. u 17:38
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
ZELENSKI: Spreman sam na susret sa Putinom - postoji jedan uslov
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je spreman da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u bilo kom formatu, ali da je za to potrebno da se ''reči i dela'' ruskog lidera podudaraju.
29. 12. 2025. u 13:08
Komentari (0)