istorija Srba
SRPSKA KRALJICA VIDALA RANE NAŠIM JUNACIMA: "Novosti" u živopisnom gradiću Lardi, nadomak Pariza, na grobu Natalije Obrenović
STARO groblje u Lardiju, četrdesetak kilometara južno od Pariza. Među uredno održavanim grobovima nalazi se i poslednje počivalište srpske kraljice Natalije Obrenović.
11. 11. 2026. u 06:30
SRPSKI JURIŠ ODLUČIO VELIKI RAT: Pre 108 godina naša vojska bici probila poslednju i najsnažniju liniju okupatora na Solunskom frontu
PROBOJ Solunskog fronta nije jedan datum i jedna bitka iako ga, posle 108 godina od 17. septembra 1918. kada su srpski vojnici u Dobropoljskoj bici probili i poslednju, najsnažniju liniju odbrane bugarsko-nemačkih okupatora - surova istoriografija često svodi na jednu ili dve rečenice.
17. 09. 2026. u 17:15
KROZ "ZEMLJU MRTVIH" DO KAPIJE OTADŽBINE: Na današnji dan pre 110 godina srpska vojska počela je bitku za Kajmakčalan
NAJKRVAVIJA bitka na Solunskom frontu, u kojoj su se 12 dana i noći vodile neprekidne borbe za osvajanje Kajmakčalana, vrha planine Nidže na tadašnjoj srpsko-grčkoj granici, počela je na današnji dan pre 110 godina - 12. septembra 1916.
12. 09. 2026. u 10:00
OTIMAJU I SPOMENIK SRPSKOG JEZIKA: Sarajevo nastavlja da falsifikuje istorijske činjenice i uporno prisvaja i Kulina bana
SARAJEVO bi uskoro moglo da dobije spomenik posvećen Kulinu banu?!
12. 09. 2026. u 07:00
POBEDA SRPSKE TAKTIKE NAD TURSKOM SILOM: Državnom ceremonijom i pomenom junacima obeleženo 220 godina od Boja na Mišaru
TIH avgustovskih dana 1806. godine bila je sušna godina i zemlja je bila tvrda, ali od te tvrde mačvanske zemlje, posavotamnavske, bila je tvrđa volja naših ustanika.
13. 08. 2026. u 19:46
BEČ ZABRANIO HUMANI ODNOS PREMA SRBIMA: Vrhovi Dolomita čuvaju uspomene na srpske ratne zarobljenike nepokornog duha
SVAKI čovek mora znati da humanost znači slabost pred takvim neprijateljima, zapisano je u naređenju o postupanju sa srpskim zarobljenicima u naredbi broj 66. iz marta 1916. koju je vrhovna vojna komanda iz Beča poslala austrougarskim vojnicima na Dolomitima.
10. 08. 2026. u 18:16
NA KRSTU KUPILI SLAVU I ZA POTOMSTVO: Kod Nikšića obeležena 150. godišnjica slavne pobede nad osmanlijama
PATRIJARH Porfirije prvi je poglavar SPC koji je nogama stao na krvlju natopljenu vučedolsku zaravan i služio svetu arhijerejsku liturgiju uz učešće 12 arhijereja u Crkvi Svetog Atinogena, u slavu przanika i velikih junaka koji su pre 150 godina, 28. jula 1878. u bici protiv Turaka svoje živote položili na braniku Srpstva, za krst časni i slobodu zlatnu.
29. 07. 2026. u 20:34V.K.
SRPSKA DESPINA MILICA RUMUNSKA SVETITELJKA: Jedna od pet kćeri despota Jovana Brankovića, vladara Srba u egizilu i Jelene Jakšić
SRPSKU despoticu Despinu Milicu Branković, praunuku despota Đurđa Smederevca, početkom godine je Rumunska pravoslavna crkva proglasila za svoju svetiteljku, prepodobnu Platonidu od Arđeša, pod njenim monaškim imenom.
20. 07. 2026. u 16:29
SERVIJU NA BISTRICI BRANILA I KĆI KRALJEVIĆA MARKA: "Novosti" na ostacima grada Srbica, na granici grčkih pokrajina Makedonije i Tesalije
GRAD Srbica na reci Bistrici, početna i krajnja tačka, alfa i omega, srpskog uspona u srednjem veku na savremenim grčkim kartama obeležen je kao opštinsko mesto Servija. Car Konstantin Porfirogenit je u 10. veku zapisao da je ovo mesto još tri stoleća ranije nosilo ime po Srbima koji su tu živeli.
03. 07. 2026. u 20:58
ŠEST VEKOVA SMEDEREVSKE TVRĐAVE: Utvrđeni prestoni grad na Dunavu, dvor despota Đurđa Brankovića, čuva mnoge tajne i misterije (FOTO)
DVE godine dele Smederevo od obeležavanja šest vekova od gradnje Smederevske tvrđave, najveće ravničarske tvrđave u Evropi.
03. 07. 2026. u 19:01
NI TRAGA OD SRPSKIH KTITORA: U manastiru Treskavac kod Prilepa koji je iz temelja obnovio kralj Milutin, a bogato darivali njegovi naslednici
SVETA planina Treskavac pod vrhom na 1.400 metara nadmorske visine čuva drevni istoimeni manastir posvećen Bogorodici, čiji su najveći ktitori bili Nemanjići: Milutin, Stefan Dečanski i Dušan.
06. 06. 2026. u 07:00
SMEDEREVO KAO HIROŠIMA, U PAR SEKUNDI RAZNETA POLOVINA GRADA: Danas je 85 godina od najveće eksplozije nemačke municije u okupiranoj Srbiji
PRE ravno 85 godina, Smederevo je bilo srpska Hirošima. Da nije bilo zidina tvrđave, kako tvrde istoričari, ovaj grad na Dunavu više ne bi postojao.
05. 06. 2026. u 07:00
RISTAN ĐOKIĆ ZA NEZABORAV: Jadrani i ceo rod ponosni na junaka sa dve Karađorđeve zvezde iz čuvenih Runjana
JUNAK iz Velikog rata Ristivoje Ristan Đokić (1892-1976) iz Runjana kod Loznice, koji jedan o retkih dvostrukih odlikovanih Karađorđevom zvezdom, dobitnik Ordena Svetoga Save i nosilac Albanske spomenice, ovekovečen je u knjizi „Za otadžbinu pali nepobeđeni“ Cvetina Miluna Vasića, rođenog u Badanji, Jadranina koji je oteo, kao retko ko drugi , od zaborava događaje iz tog slavnog doba i njegove učesnike.
02. 06. 2026. u 10:16
RUSI I SRBI SRUŠILI OSMANSKO CARSTVO: Diplomate i istoričari, na 150. godišnjicu početka Prvog srpsko-turskog rata
NAUČNA konferencija "Rusija i srpski ratovi za oslobođenje 1876-1878. godine", u organizaciji Ruskog istorijskog društva u Srbiji, okupila je danas vrhunske ruske i srpske stručnjake i diplomate u svečanoj sali sedišta Crvenog krsta Srbije u Beogradu.
20. 05. 2026. u 21:36
NEMCI I ENGLEZI LAŽIRALI ISTORIJU I NA METEORIMA: Svedočanstvo reportera "Novosti" sa "Stena koje lebde u vazduhu", o Manastiru Preobraženja
SAGA o Nemanjićima završila se u Dušanovom carstvu, u današnjem grčkom mestu Stogovi, u manastiru Preobraženja koji je car Jovan Uroš izgradio na kamenom stubu, na 300 metara iznad dna kanjona na zapadnim obroncima Velike Čigote, naspram planine Kozjak sa koje teče reka Lepenica.
15. 05. 2026. u 10:00
KOLIKO LAJKOVA IMAJU NEMANJIĆI? Nastavnica istorije, Jelica Pendić, otkriva kako su vladari preživeli do 21. veka
U VREMENU u kojem se pažnja mladih meri sekundama, a svakodnevnica oblikuje kroz ekran telefona, izazov približavanja školskog gradiva učenicima postaje sve veći.
12. 05. 2026. u 07:00
ZABRANA SNIMANJA U GRADU NEMANJIĆA I MRNJAVČEVIĆA: "Večernje novosti" u Prilepu, gde zadužbine srpskih vladara tonu u prisilni zaborav (FOTO)
MONAHINjA uz koju su stajala dva nepoverljiva velika psa dočekala nas je pred ulazom u prilepsku Crkvu Svetih Arhanđela, centralni hram sredovekovnog manastira uklesanog u strmi vulkanski breg Markove kule pod ostacima ogromne tvrđave.
10. 05. 2026. u 14:14
Grofovi i baroni: U austrijskoj vojsci znatno se povećava broj Srba oficira koji su nosioci plemićkih titula
KRAJEM XVIII veka, u austrijskoj vojsci znatno se povećava broj Srba oficira koji su nosioci plemićkih titula, te tako, recimo, znamo da je godine 1797. jedan od njih bio i Jovan Josif Bukarica fon Zvornik i Zubretić, sin natporučnika, koji je dobio plemstvo.
03. 05. 2026. u 21:19
Srbi oficiri čuvali narod od unijaćenja: Politički položaj u Austrijskoj monarhiji učvršćen i potvrđen i preko nespornih vojničkih zasluga
SAVA Prodanović u svom spisu o Srbima u austrijskoj vojsci daje opise pukovnika, uzimajući razdoblje od 1744. do 1810. godine.
02. 05. 2026. u 23:52
Šesnaest generala Srba u bečkoj vojsci u XVIII veku: General Sava Prodanović je veštine demonstrirao pred caricom Marijom Terezijom
ZA određivanje sudbine srpskog naroda u Habzburškoj monarhiji bez sumnje je od izuzetne važnosti udeo Srba u odbrani ove države od njenih brojnih spoljašnih pa i unutrašnjih neprijatelja.
01. 05. 2026. u 23:59
Srpski rječnik najava nove ere u kulturi Srba: Štamparija Jermenskog manastira odigrala je u XIX veku veliku ulogu za slovenske narode
BILE su to burne godine XIX veka u Evropi, u kojoj je stvorena koalicija velikih sila - Austrije, Rusije, Engleske i Pruske - sa isključivim ciljem da udruženim snagama skrši Napoleonovu moć.
30. 04. 2026. u 23:59
Srbi nekad, kao ni danas, nisu marili za novine: "Novine Serbske" bile prvi list koji je među Srbima širio vesti o ostalom slovenstvu
O VAŽNOSTI Beča za razvoj srpskog štamparstva svakako svedoči i to što su se iz ovog grada oglasile i prve srpske novine.
28. 04. 2026. u 23:59
Seoba na peštanski Univerzitet: Car Leopold je 13. septembra 1795. godine dao dozvolu za prodaju Novakovićeve srpske štamparije
UPRKOS nesumnjivoj podršci koju je za svoj rad oko štampanja knjiga imao u mitropolitu Stefanu Stratimiroviću, Stefan Novaković je i dalje nailazio na razne teškoće, pa i intrige čije osnove nisu uvek dovoljno jasne.
26. 04. 2026. u 23:59
Srbin konačno postaje vlasnik štamparije: Posle dugih vekova, 18. aprila 1793. u Beču, prvi put je štamparija došla u srpske ruke
UPRKOS činjenici da se Jozef Kurcbek nije posebno zamerio srpskoj čitalačkoj publici, teško se ipak oteti utisku da su ga Srbi smatrali strancem i čovekom koji isključivo misli na svoju ličnu korist, a ne i na zahteve naroda za čije je potrebe štampao knjige.
25. 04. 2026. u 23:59