SPOMENICA O 1100 JUNAKA IZ DRUGOG SVETSKOG RATA STIŽE PRED ŠAPČANE -UZDARJA VEČNOG SJAJA
U Šabačkom pozorištu, danac u 19 časova biće promovisano je obimno delo „Vitezovi Karađorđeve zvezde 1941 -1945“, čiji su autori Dejan Đerić i Zorana Nedeljkovića u kojoj je predstavljeno 1100 onih koji su zaslužili najviše, Karađorđevo uzdarje, sledeći i po tome i po delima za svoj rod, otadžbinu i veru svoje slavne pretke junake sa Cera, Kolubare, Mačkovog Kamena , Kajmakčalana, Solunskog fronta i Kajmakčalana.
Foto V Mitrić
Autor Đerić poručuje da niko od odlikovanih nije, u ratnom vihoru, fizički dobio Karađorđevo uzdarje, ali su, srećom, ostala dokumenta koja o tome svedoče i koja su, sada, ugledala svetlost dana.Đerićeva istraživanja i prikupljanja građe trajala su oko 10 godina, a drugog autora, Nedeljkovića, od 1990. godine.Knjigu su pisali pet i po godina.
-U Arhivu Vojne komande došao sam do detaljnih i netaknutih dokumenata, koji su bili decenijama u prašini -knjige odlikovanih i unapređenih u kojima su ispisana imena 10 000 odlikovanih najistaknutiih pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini -kaže autor Đerić. - Želeo sam da njihova dela osvetlimo kao dokazane borce za otadžbinu svoj rod, veru i krunu, a onda sam odlučio da krenem od onih koji su odlikovani najvećih odličjem. A, ima li većeg od onog koje nosi ime vožda Karađorđa. Želeli smo da stavimo u isti ravan borce sa Cera, Kolubare, Mačkovog kamena, Solunskog fronta i Kajmačalana i one koji su ovde 1941 dočekali najelitnije nemačke jedinice.Želeli smo da o njima istorija piše i, evo, to se, Bogu hvala, dogodilo. Bili su šturi podaci, pa smo uspostavili mreža ljudi koji su se trudili da se piše o njNima šire.I naša mreža je, zaista, bila sjajna širom Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.Na našu radost, pored ostalog, Eparhija zviorničko tuzlanska SPC „digla se na noge“ da prikupimo što više podataka.U Srbiji je bilo lakše, jer nisu devedesetih stradale mnoge arhive, među kojima i lične, dobro sačuvane, a svedočili su nam i nadgrobni spomenici.
U recenziji o ovom delu, koje je obima tri doktorske disertacije, general Milosav Simović, proslavljeni junak i višegodišnji komandant Kompene vojske Vojske Srbije je, pored ostalog, zapisao: -
- Čitajući njihove biografije, svaki čitalac će saznati da su dobitnici tog časnog odličja bili zaslužni i najzaslužniji za dostojno vojnikovanje i vojevanje pre i tokom Drugog svetskog rata .
Akademik Matija Bećković napisao je u recenziji da je knjiga Dejana Đerića i Zorana Nedeljkovića Vitezovi Karađorđeve zvezde JVuO 1941–1945 Titanik koji su svojim višegodišnjim trudom izneli suncu na videlo posle osamdeset godina i tu našli sve živo što je u njemu bilo.
-Sudbina velikog broja posthumno odlikovanih Karađorđevom zvezdom, palih na oltaru otadžbine u borbi protiv okupatora, najbolji je pokazatelj saradnje đenerala Mihailovića i JVuO sa okupatorom. Ako se Karađorđeva zvezda dodeljivala za „podvige koji su imali presudan značaj za ishod bitke pod vrlo teškim prilikama”, onda su je više nego zaslužili i autori ove knjige u današnjoj bici za pamćenje -ocenio je Bećković.
Preporučujemo
ZA SUBVENCIJE KOMUNALNIH USLUGA U PARAĆINU: Podnošenje zahteva počeće 12. januara
10. 01. 2026. u 13:28
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)