ARHIV VOJVODINE PRIPREMA SE ZA OBELEŽAVANJE VELIKOG JUBILEJA Slava Kiriloviću, prvom upravitelju
KADA, narednog maja, Arhiv Vojvodine bude obeležavao veliki jubilej - vek postojanja - dvorište ove značajne ustanove, pored zelenila i cveća, krasiće i bista Dimitrija Kirilovića. Rođen u Kumanu, 1894, a preminuo u Novom Sadu, 1956, bio je prvi arhivar i upravitelj ovdašnje Državne arhive.
FOTO: V.MUČIBABIĆ
Inače, među uramljenim fotografijama svih dosadašnjih čelnika Arhiva Vojvodine, u holu zgrade, s leve strane, Krilovićeva - sasvim razumljivo - prva.
Smatrajući da ovaj portret nije dovoljan da bi se sačuvalo sećanje na njegove zasluge i značaj za razvoj arhivarstva, dr Nebojša Kuzmanović, aktuelni čelnik Arhiva Vojvodine, inicirao je izradu i postavljanje biste koja se već stvara u ateljeu vajara Đorđa Lazića Ćipše, u Sremskim Karlovcima.
Ideja
VEĆ deceniju, vizija direktora Arhiva Vojvodine je da deo grada u kojem se nalazi zgrada ove ustanove bude prepoznatljiv po Arhivu i Muzeju Vojvodine.
- S obziorm na to da su ove dve važne ustanove tu, gotovo jedna uz drugu, lepo bi bilo da taj prostor postane Trg kulture - smatra Kuzmanović.
- Bista je već urađena u glini i uskoro će u livnicu - otkriva nam Kuzmanović, dodajući da će bronzano obeležje do kraja godine biti završeno, a postavljena je do 19. maja sledeće godine, na stogodišnjicu postojanja Arhiva Vojvodine.
Inače, istorija Arhiva Vojvodine počinje još daleke 1926, o čemu svedoči dokument pronađen pre bezmalo dve decenije u Arhivu Srbije, u kom piše da je "otvorena budžetska linija za Arhiv Vojvodine". Krajem iste godine, Kirilović je postavljen na mesto upravnika Državne arhive za Vojvodinu, a prethodno je kraće vreme radio kao pomoćnik sekretara Matice srpske.
Plodonosni autor
DIMITRIJE Kirilović napisao je i objavio više od stotinu naučnih radova iz oblasti kulturne i političke istorije srpskog naroda. Najviše se bavio istorijom školstva u Vojvodini, odnosno njegovim razvojem i napredovanjem - od Velike seobe pod Čarnojevićem, do savremenih dana.
Priredio je i katalog antikvarnih štampanih knjiga za period od 1494. do 1880, koje poseduje Biblioteka Matice srpske.
Ovaj plodonosni autor sahranjen je na Almaškom groblju u Novom Sadu.
- Arhiv je objavio monografiju o Kiriloviću - kazuje Kuzmanović kako se čuva sećanje na ovog znamenitog čoveka. - U planu je da publikujemo njegova sabrana dela i da ustanovimo nagradu sa njegovim imenom, koja bi se dodeljivala najboljem arhivisti u Vojvodini.
Plan je, otkriva, i da se povodom značajnog jubileja objavi Leksikon arhivista sa područja Vojvodine, a da prostor između zgrada Arhiva i Muzeja Vojvodine postane park Prisajedinjenja.
- Sledeće godine navršavaju se i dva veka od rođenja Svetozara Miletića i isto toliko od osnivanja najstarije književne, kulturne i naučne institucije, Matice srpske - podseća Kuzmanović. - Želja nam je da to zajedno obeležimo i sa naslednicima Svetozara Miletića uveliko dogovaramo da osnujemo njegov legat, svojevrsni legat prisajedinjenja.
SUKOB NAM JE PRED VRATIMA Rute upozorava: Mi smo sledeća meta Rusije
RUSIJA bi mogla da bude spremna da upotrebi vojnu silu protiv NATO-a u narednih pet godina, smatra generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
11. 12. 2025. u 15:46 >> 16:40
OSUĐENI ZA UBISTVO STARCA U ZATVORU PADINSKA SKELA: Zrna saosećanja nemaju, izrečene višegodišnje kazne
SREĆKO Stefanović (22), Saša Stanković (22) i Dalibor Petrović (24) oglašeni su danas krivim u Višem sudu u Beogradu za teško ubistvo Stanimira Brajkovića (74) na bezobziran i nasilnički način u zatvoru Padinska Skela početkom februara 2024. godine. Ovom prvostepenom presudom Stefanović je osuđen na 19 godina zatvora, a Stanković i Petrović na po 18 godina.
11. 12. 2025. u 16:22
PEJAKOVIĆ: Srbi su skupo platili LAŽ o Jugoslaviji, koja traje od '45 i plaćaćemo je još
GLUMAC Nikola Pejaković oduševljava publiku širom regiona ulogom Momčila u seriji "Tvrđava", koja se bavi ratnim devedesetim i raspadom nekadašnje države Jugoslavije.
13. 12. 2025. u 15:33
Komentari (0)