SIMBOL GRADITELJSTVA, SVEDOK ISTORIJE I MESTO STRADANJA: Rekonstrukcija fasade zgrade bivše kasarne u novosadskoj Ulici vojvode Bojovića
NASTAVAK procesa obnove objekata u starom jezgru Novog Sada, između ostalog, podrazumeva i upravo započetu detaljnu rekonstrukciju fasade zgrade Komande nekadašnje kasarne u Ulici vojvode Bojovića, koja je u statusu prethodne zaštite kao spomenik kulture i predstavlja važan deo ovdašnjeg graditeljskog nasleđa.
Z. Grumić
Istovremeno, pomenuto zdanje je i svojevrsno spomen-obeležje mnogobrojnim rodoljubima, mahom civilima, koje su pripadnici mađarskih i nemačkih okupacionih snaga pobili tokom prvih godina Drugog svetskog rata - o čemu svedoči i spomen-ploča na fasadi zgrade, postavljena prilikom obeležavanja prve decenije oslobođenja grada od fašizma.
Kako je zabeleženo u delu "Kratka istorija Novog Sada", autora Đorđa Srbulovića, predstavnici Hortijeve vlasti su, odmah po ulasku u grad, u aprilu 1941, počele strahovit teror nad civilnim stanovništvom, pa je već u prvih nekoliko meseci okupacije likvidirano oko 500 Novosađana, uglavnom Srba. Nedužni ljudi hapšeni su po ulicama i, pod optužbama da su "četnici", sprovođeni na mesta likvidacija, a jedno od takvih bila je i kasarna u produžetku nekadašnjeg Lebarskog sokaka, današnje Ulice vojvode Bojovića, u kojoj su s jeseni 1941. obavljena masovna vešanja i streljanja...
Naziv
KADA se, po završetku Velikog rata, Novi Sad našao u novoj državi - Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca - u njegove vojne objekte smestila se nova vojska, pa je ova kasarna dobila naziv "Kralj Petar".
Pomenuti vojni objekat, nažalost, pamti i pogrom civila tokom takozvane Novosadske racije, u januaru 1942, kada je bio jedno od stratišta u toj zloglasnoj akciji mađarske okupacione vojske, žandarmerije i policije, koju je životom platilo više od 1.200 Srba, Jevreja i Roma.
- Bivša kasarna, jedna od dve koje su u Novom Sadu izgrađene krajem 19. veka, u tadašnjoj Austrougarskoj monarhiji, osim nesumnjive arhitektonske vrednosti, nama znači i kao svojevrsni spomenik koji čuva sećanje na brojne pogubljene - naveo je gradonačelnik Milan Đurić na društvenim mrežama, povodom obnove za koju je lokalna samouprava izdvojila 12 miliona dinara.
Jer, tokom poslednjih decenija, u objektima nekadašnje kasarne stanuju porodice izbeglih posle ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, a - sudeći po novim urbanističkim planovima - kompleks u Ulici vojvode Bojovića trebalo bi da dobije kulturno-turističku namenu.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)