ZVONA ĆE PRVI PUT ZAZVONITI U ČASU SMRTI IRINEJA: Primiče se kraj izgradnje crkve-brvnare u Vidovi, rodnom mestu pokojnog poglavara SPC

Vladimir Ilić

20. 11. 2023. u 07:00

OSTALI su sitni radovi, uređenje dvorišta, podizanje ograde i kapije. Evo, ovde je planirana spomen-česma sa bistom počivšeg patrijarha Irineja... Da je, eh, ujko živ, sigurno bi se obradovao ovoj lepoti u njegovom rodnom mestu...

ЗВОНА ЋЕ ПРВИ ПУТ ЗАЗВОНИТИ У ЧАСУ СМРТИ ИРИНЕЈА: Примиче се крај изградње цркве-брвнаре у Видови, родном месту покојног поглавара СПЦ

Foto V. Ilić

Ovo su reči Slobodana Kovačevića (68) iz čačanskog sela Vidove, sestrića pokojnog patrijarha Irineja, koji svakodnevno obilazi proplanak na kome je, po želji njegovog ujaka, podignuta crkva brvnara, uz nju konak, zvonara i kotlarnica. On je propratio svaki korak izgradnje ovog zdanja, rađenog po ideji arhitekte Miloša Radovanovića, a za života počivšeg patrijarha Irineja, on mu je lično davao instrukcije i o najsitnijim detaljima kako bi crkva trebalo da izgleda.

- Kada bi došao u Vidovu, sedeli bismo satima i planirali kako ćemo dalje graditi. Išao je dotle da nam je davao tačnu visinu stepenika ka dverima crkve, ali i na stepeništu u konaku koje vodi do, kako je planirao, njegove sobe i biblioteke, jer mu je želja bila da ovde često konači. Nažalost, to nije dočekao... Korona ga je pokosila... Sutra će biti tri godine kako se upokojio. Na taj dan će se tačno u sedam časova i sedam minuta, u vreme kada je ispustio dušu, prvi put oglasiti zvona iz ove crkve... - ispričao nam je Slobodan.

Ideja o izgradnji crkve rodila se 2010. godine. O tome nam je posvedočio Vladimir Ristović, rodom iz Vidove, takođe rođak pokojnog Irineja.

- Bili smo na groblju, na parastosu patrijarhovom sinovcu Zoranu. Tada sam mu prišao i zatražio blagoslov za izgradnju crkve u Vidovi. Tada mi je prvo rekao: "A kome ćemo je, kada nema ljudi?" Ja sam mu odgovorio da ne brine za to, da ćemo se mi, mladi, pobrinuti da nas u Vidovi ima što više, a na njemu je da blagoslovi. Potom mi je kazao da imamo blagoslov, ali da, u skladu sa njegovom skromnošću, crkva bude omanja, drvena sa kamenim temeljom i sa izgrađenim tremom, nešto nalik na trem manastira Blagoveštenje u Ovčar Banji - rekao nam je Ristović, koji je u Odboru za izgradnju crkve.

Dugo se odlagao početak izgradnje, dok nije rešena sva neophodna dokumentacija i dozvole. Zemljište za crkvu poklonio je meštanin Vidove Dragan Lj. Gavrilović. Ubrzo su počele da stižu donacije sa svih strana, a izgradnju su pomogli i lično predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, iguman manastira Hilandar otac Metodije..., brojni privrednici, ali i fizička lica.

- Kamen temeljac postavljen je 2015. godine. Međutim, bilo je dosta činilaca koji su usporavali izgradnju, počev od toga da je u ovom mestu za sve vreme promenjeno čak pet sveštenika. Prvi čovek za vezu između patrijarha i izvođača radova bio je njegov sestrić Slobodan, on je podneo najveću žrtvu oko organizacije svih poslova, pa ga je sve koštalo i zdravlja - rekao nam je Vladimir.

Kada je crkva od oko 90 kvadrata izgrađena i kada je dobila ikonostas, pa i zvonaru (nedavno stigla tri zvona iz Moskve, koji teže 50, 100 i 205 kilograma), pristupilo se i izgradnji konaka, koji danas ima 270 kvadrata korisnog prostora. U početku se Irinej nije slagao sa ovim korakom, ali kada je, pred sam kraj života, video konak, bio je prijatno iznenađen. U njemu se danas nalazi vladičanska soba koja je bila namenjena za konačište samom patrijarhu, potom još tri gostinske sobe, biblioteka, kao i kuhinja i trpezarija.

Foto V. Ilić

- Cilj nam je da napravimo spomen-sobu pokojnog patrijarha Irineja, kao i njegovu ličnu biblioteku. Već su nam iz Patrijaršije poslali deo njegove biblioteke, a očekujemo i njegove lične stvari i ikone. Nadamo se da ćemo na proleće okončati sve radove. Želja Irineja je bila da ova crkva bude posvećena Uspenju Presvete Bogorodice. To je, inače, praznik na koji je Irinej rođen, i verujemo da će vladika žički Justin tu njegovu želju ispuniti. Očekujemo da će crkva biti osveštana na taj dan sledeće godine - ispričali su nam Vladimir i Slobodan.

Zvona

VEĆI deo crkve i trpezarije je oslikan ikonama. U dverima se nalazi drveni krst i uramljena fotografija patrijarha Irineja, sa kojima su meštani Vidove krenuli u izgradnju crkve.

Sutra će se iz zvonika crkve oglašavati zvona na svakih sat vremena, od trenutka njegove smrti do satnice kada je njegovo telo položeno u Hram Svetog Save.

Foto V. Danilov

Manastir?

PO okončanju crkve u Vidovi, ovo zdanje će biti predato crkvenim vlastima i na njima će biti odluka kakva će njegova dalja sudbina biti. Konačnu odluku o tome daće vladika žički Justin. Da li će ovo prelepo crkveno mesto biti pretvoreno u manastir ili će biti crkva u kojoj će mesni paroh služiti narodu, ostaje da se vidi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!