ŠTITILA RIMSKO CARSTVO OD PRODORA NEPRIJATELJA: Na lokalitetu Ćetaća kod Negotina završena arheološka istraživanja (FOTO)
ARHEOLOZI Balkanološkog instituta SANU iz Beograda i Muzeja Krajine iz Negotina završili su treću uzastopnu kampanju sondažnog iskopavanja lokaliteta Ćetaće kod Radujevca, koji je deo rimske granice na Dunavu.
Ova građevina, koja je štitila pravac prodora neprijateljskih vojnih jedinica dolinom Timoka prema bogatim i čuvenim centralnobalkanskim gradovima Rimskog carstva, polako razotkriva svoje tajne, a arheolozi veruju da joj znaju - ime.
-Imamo jednu smelu hipotezu a to je da mi znamo kako se ovo mesto zove. Prokopije, koji u svojim zapisima veliča dela svog imperatora Justinijana, prenosi da postoje dva fortifikaciona objekta, dve stanice koje je navodno obnovio Justinijan, što ne znači da jeste, na potesu između Akve, današnjeg Prahova i Dortikuma, Vrava u Bugarskoj. Jedan je Lakoburgus (Laccoburgus), što bi u jednom slobodnom prevodu bilo utvrđenje pokraj neke stajaće vode, močvare, jezera ili poplavljenog ušća u ovom našem slučaju, ušća Timoka u Dunav – kaže dr Vladimir Petrović, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU.
EKIPA
Pored Gordana Janjića i dr Vladimira Petrovića deo arheološke ekipe koja je istraživala ovaj lokalitet su i Aleksandar Tasić, arheolog iz Svrljiga, student arheologije Ivan Ilić iz Novih Banovaca i student arhitekture Konstantin Janjić iz Negotina.
Lokalitet Ćetaće, nadomak ušća Timoka u Dunav, na tromeđi Srbije, Bugarske i Rumunije, definitivno je, smatraju arheolozi, građevina iz perioda rimske dominacije na ovim prostorima, dobro sačuvan fortifikacioni objekat koji je pripadao Rimskoj utvrđenoj granici, Limesu.
-Imamo jednu celinu ugla rimskog utvrđenja i jasno vidimo prvu fazu sa cirkularnom, kružnom kulom iznad koje postoji jedna trapezoidna kula koja je kasnijeg datuma i otkrili smo jedan segment bedema. Ovo je jedna značajna celina, vezana za rimsku fortifikaciju lokaliteta Ćetaće, i sada je nama potpuno jasna - kaže MA Gordan Janjić, arheolog - muzejski savetnik Muzeja Krajine.
Arheolozi su na ovom mestu istraživali kružnu kulu, koja podupire kasniju fazu, a građena je po svim dobrim standardima rimske vojne arhitekture.
- U toj nekoj kasnijoj fazi, mi ovde imamo neku vrstu poligonalnog isturenog utvrđenja koji ima kule takve vrste, ofanzivne namene. Sama ta ranija faza očigledno je nastala u vreme osvita dačkih ratova, u vreme kada su ovde, na Limesu zidani najvažniji fortifikacioni objekti i među njima i naša fortifikacija Lakoburgus ili Ćetaće -dodaje dr Petrović.
LIMES
Lokalitet Ćetaće je već na preliminarnoj listi Uneska kao jedan od retkih očuvanih rimskih lokaliteta na dunavskom limesu. On je uz Mora Vagej u Mihajlovcu i Akvas u Prahovu, treći u opštini Negotin, a uz Glamiju u Rtkovu i Egetu u Brzoj Palanci peti na teritoriji koju pokriva Muzej Krajine a koji se odnosi na granicu Rimskog carstva, njenu odbranu, ekonomsku organizovanost, pa čak i rudarske aktivnosti u široj oblasti.
Arheolozi očekuju da će i narednih godina, zahvaljujući razumevanju Ministarstva kulture, koje je podržalo i ovu kampanju, nova istraživanja dati i ostale odgovore koji će široj javnosti dati i bolji uvid u prošlost ovih krajeva.
-Mi očekujemo da će i Ćetaće zajedno sa lokalitetima koje Muzej Krajine radi, “Mora Vagej” u Mihajlovcu, “Egeta” u Brzoj Palanci, “Glamija” u Rtkovu dati pravu sliku rimske utvrđene granice sa onim lokalitetima i onim objektima koje je moguće konzervirati i prikazati svetskoj javnosti i prezentovati na pravi način - dodaje Gordan Janjić, arheolog i muzejski savetnik Muzeja Krajine.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00 >> 07:55
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu
AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?
27. 04. 2024. u 07:00
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)