BIOTERORISTI SU SPREMNI: Čeka li nas posle korone veštačka pandemija?

СРНА

14. 09. 2020. u 23:41

NAUČNIK sa Univerziteta Harvard Vivek Vadva, u eseju objavljenom u časopisu "Spoljna politika", upozorava da je pitanje vremena kada će bioteroristi osmisliti način da izazovu veštačku pandemiju.

БИОТЕРОРИСТИ СУ СПРЕМНИ: Чека ли нас после короне вештачка пандемија?

Foto: D. Milovanović

On smatra da je već kasno za zaustavljanje globalnog širenja tehnologija koje omogućavaju stvaranje virusa.

- Moramo pandemiju virusa korona tretirati kao generalnu probu za ono što nas čeka. Nažalost, to uključuje ne samo viruse koji se pojavljuju u prirodi, već i one koje će proizvesti ljudi - upozorava Vadva.

On ističe da je za to odgovoran napredak u genetskom inženjeringu, koji je biohakerima dao "alat" za stvaranje smrtonosnih patogena.

Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da za stvaranje takvih izazivača bolesti nisu potrebne skupe laboratorije, već se sve može napraviti u kućnim uslovima.

"Alati" za sekvenciranje i uređivanje gena, poput CRISPR-a, omogućili su kontrolu nad procesima koji su u prirodi postojali hiljadama godina.

"Tehnologija uređivanja gena postala je toliko jednostavna i jeftina da naučnici sada mogu da naruče DNK uzorak i lako ožive patogene poput virusa boginja", upozorava Vadva.

On naglašava da pandemija koju će osmisliti teroristi predstavlja stvarnu opasnost, ali veruje da se to neće dogoditi uskoro.

Ipak, upozorava Vadva, mnoge države nisu spremne za takve scenarije, koji iz dana u dan postaju sve izgledniji.

- Moramo naučiti kako da brzo stvorimo odbranu sličnu onoj koju kompjuteri imaju protiv hakera. Dobra stvar je da bi to moglo rezultirati lekom za sve bolesti - ističe Vadva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?