DRAMATIČAN TELEFONSKI POZIV ŠIRAKA BILU KLINTONU: Rekao je "Vojskom ćemo izbaciti Srbe iz Srebrenice", a onda je dobio ovaj odgovr
EKSKLUZIVNI reporter "Figaroa" Reno Žirar, koji je izbliza pratio ratove u bivšoj Jugoslaviji i, istovremeno, bio veoma blizu dešavanjima u Jelisejskoj palati, seća se sadržaja telefonskog poziva navedenog u dokumentima iz vremena vlasti Bila Klintona, s kojih je davno skinuta oznaka tajnosti.
Foto AP
O ovim dokumentima pisao je i "Gardijan", posle događaja u Srebrenici, kada je tadašnji francuski predsednik Žak Širak tražio napad na Srbe, dok je Bil Klinton bio rezervisan, i u kojem postoje cenzurisani delovi.
Inicijator tog razgovora s predlogom da međunarodne snage povrate Srebrenicu, kaže Žirar, bio je francuski predsednik, a o njegovom sadržaju saznao je od svog izvora u predsedničkoj palati.
- Pozvao je Klintona i rekao mu: "Intervenisaćemo vojno da izbacimo Srbe iz Srebrenice." Klinton mu je odgovorio: "Nećemo ovog puta, Žak. Ali sledeći put ćemo žestoko da odgovorimo" - prenosi Žirar svoja sećanja za naš list.
Sledeći put je, kaže, bila pijaca na Markalama, 28. avgusta.
- NATO, sa generalom Žan-Filipom Duenom, kao francuskim članom generalštaba, postavio je ultimatum, koji Mladić nije ispoštovao, i 30. avgusta izjutra započelo je bombardovanje. NATO je zaista udario jako. Srbi čak nisu imali više ni komunikaciju voki-tokijem. Istoga dana popodne su shvatili da ne mogu da se suprotstave NATO i zatražili su primirje. Milošević je u ime Srba iz Bosne razgovarao s Ričardom Holbrukom kasno uveče u Beogradu i predložio da se formira delegacija od troje Srbina iz Bosne i troje Srba iz Srbije, koju će on predvoditi, dakle sa odlučujućim glasom više za Srbiju, što znači da se od tada Srbi iz Bosne, Mladić i Karadžić, nisu pitali, što je, uostalom, bio slučaj i u Dejtonu - naglašava Žirar.
Reporter "Figaroa" ističe da je Širak bio šokiran kada je Mladić ušao u Srebrenicu, nereagovanjem Holanđana i svime što se dešavalo, čim su se pojavili prvi dokazi.
Foto AP
- Već je pre toga morao da odgovori kada su Srbi zauzeli most Vrbanja. Francuska je jedina zapadna zemlja koju su optuživali za prosrpski stav u Bosni, a koja se jedina vojno borila protiv Srba, sa žrtvama na obe strane. Između ostalog, tadašnji kapetan koji je preuzeo most Vrbanja danas je šef francuskog generalštaba, general Fransoa Lekoantr.
Taj događaj je bio povod i za to da Širak bude više raspoložen za napad od Klintona.
- Francuzi su bili tamo odavno, pretrpeli su poniženja koja nisu doživeli Amerikanci, kao kada je poručnik Legije stranaca bio primoran da izađe s belom zastavom na dršci od metle, što u Francuskoj nije moglo tek tako da prođe.
Naš sagovornik, međutim, ističe da Širak nije imao ništa protiv Srba i Srbije.
- Širak je to dokazao kada je stavio veto na bombardovanje mostova u Beogradu, o čemu sam ranije svedočio, ili, na primer, pozivom Koštunice na samit u Bijaricu. Ali bio je protiv onoga što su radili Srbi u Bosni.
Preporučujemo
„AKO ĆUTIMO, ONE SU SAME“: Još jedna potresna priča, još jedna žena žrtva nasilja
09. 12. 2025. u 13:49
SRUŠIO SE RUSKI VOJNI AVION: Pala letelica An-22 sa sedam članova posade
09. 12. 2025. u 11:22
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (3)