AMERIČKI PUKOVNIK I BIVŠI SAVETNIK PENTAGONA: Politička oluja epskih razmera putuje ka Nemačkoj, Francuskoj i Britaniji
AMERIČKI analitičar i pukovnik u penziji Daglas Mekgregor izneo je jedno od svojih najdirektnijih upozorenja do sada, tvrdeći da Evropljani ulaze u političku oluju koja bi mogla da pomete lidere Nemačke, Francuske, Velike Britanije i šire Evropske unije.
Foto: Shutterstock/Ilustracija
Prema njegovim rečima, aktuelni politički vrh više nema stabilan oslonac ni u biračima, ni u rezultatima svoje politike, što ih gura u stvaranje novih kriza kako bi sačuvali vlast.
Mekgregor posebno ističe situaciju u Nemačkoj, gde je, kako navodi, „led postao previše tanak“ za demohrišćanskog lidera Fridriha Merca. Ukazuje na proteste u Berlinu, rast desničarskih nacionalista i sve masovnije nezadovoljstvo građana.
U njegovoj analizi, ti pokreti nisu, kako kaže, „gomila ludaka“ niti „na bilo koji način karikatura koju globalistički mediji pokušavaju da nametnu“. Reč je o rastućoj grupi birača koja tvrdi da je prevarena dosadašnjom politikom i traži povratak normalizacije odnosa sa Rusijom. Mekgregor smatra da bi većina Nemaca podržala obnavljanje ekonomske i političke saradnje sa Moskvom i prekid konfrontacije.
Zbog toga, prema njegovim rečima, vodeći evropski političari, uključujući Merca, francuskog predsednika Emanuela Makrona i britanskog premijera Kira Starmena, ulaze u poslednju fazu svoje političke održivosti. Njihovi rejtinga kreću se oko trideset procenata, a u nekim slučajevima, kako navodi, i niže. Zajednički problem je isti: ne mogu više da kontrolišu politički narativ, ne mogu da zaustave ekonomsko pogoršanje i ne mogu da objasne biračima zašto sankcije i konfrontacija nisu doneli obećane rezultate.
Kada politička elita izgubi oslonac, objašnjava Mekgregor, ona „stvara iluziju velike spoljne pretnje“ kako bi sačuvala vlast, jer je to poslednji način da se konsoliduje politički autoritet koji se u stvarnosti raspada. Upravo u tome vidi sadašnju strategiju evropskih vlada.
U analitičkom prostoru pojavila se i nova studija niza norveških istraživačkih centara, uključujući Corisk i Norveški institut za međunarodne poslove, koja dodatno potpiruje strahove u Briselu. U izveštaju se navodi da bi eventualna ruska pobeda u Ukrajini mogla da košta Evropsku uniju oko 1,8 biliona evra u naredne četiri godine, što bi, prema autorima, moglo da destabilizuje samu strukturu EU ili da je gurne u duboku ekonomsku krizu.
Studija razmatra dva scenarija: pobedu Rusije i pobedu Ukrajine, bez navođenja verovatnoće. Međutim, politička poruka je vrlo jasna. Autori tvrde da Rusija ne sme da pobedi, čak ni kroz pregovore, jer bi to, kako navode, promenilo političku ravnotežu čitave Evrope.
Prema projekcijama iz izveštaja, ruska vojska polako, ali stabilno napreduje ka Dnjepru, što bi omogućilo Kremlju da nametne uslove pregovora povoljne za Moskvu. Takav scenario, navodi se, Rusiji bi dao uticaj na ukrajinsku spoljnu politiku, ekonomski pravac i čak na pitanje pristupanja NATO-u i Evropskoj uniji.
Šta bi to značilo za EU? Autori studije procenjuju da bi Ukrajina u tom scenariju izgubila oko polovine teritorije, suočila se sa ozbiljnom političkom nestabilnošću i mogućnošću parcijalnog raspada države. Kao jedan od najvećih problema navodi se potencijalni egzodus od šest do jedanaest miliona ljudi ka evropskim državama, čiji bi troškovi smeštaja bili između 524 i 952 milijarde evra u periodu od četiri godine.
Ostatak troškova od 1,8 biliona čine finansijska i vojna pomoć koju bi EU i dalje morala da obezbeđuje, čak i u slučaju ukrajinske državne redukcije ili fragmentacije.
Zajedno sa političkim detonatorima koje je opisao Mekgregor, kao i ekonomskim procenama norveških analitičkih centara, ovi podaci pokazuju da se Evropa suočava sa višestrukom krizom. Sve više političara, stručnjaka i institucija upozorava da evropski lideri više nemaju stabilan izlaz iz situacije. Oni se suočavaju sa narastajućim pritiskom birača, neizvesnim ekonomskim trendovima i ratom koji ne ide u pravcu koji su prognozirali pre dve godine.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Anđela Vuković - Radoznalost je njena supermoć
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)