I MIGRANTI BEŽE IZ NEMAČKE: Oko 26 miliona lane razmišljalo da ode, ili dolazi - kući, u SAD, Španiju, Švajcarsku
NEMAČKA kao najveća evropska ekonomija dugo je važila za ključnu državu u koju se doseljavaju stranci sa svih meridijana tražeći bolje uslove života.
Foto: Profimedia
Međutim, rezultati nedavne ankete Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja pokazali su da dobar deo imigranata ne želi da na duže staze živi u ovoj zemlji. Pojedini traže bolje uslove rada sa većom platom, mnogi ne mogu da se izbore sa iscrpljujućom birokratijom i diskriminacijom, pa bi se vratili, ili u domovinu, zbog porodice, ili bi sreću potražili drugde. Na odluku da odu iz Nemačke utiče i zalaganje partija za oštriju politiku prema migrantima.
Otprilike polovina onih koji ne žele da ostanu namerava da se vrati u domovinu, ostatak bi da nastavi put u neku drugu zemlju. Najviše Poljaka i Rumuna žele da se vrate kući. Migranti koji bi da napuste Nemačku i odu dalje, najradije bi život nastavili u Švajcarskoj, SAD ili Španiji. Izbeglice i oni koje su došli putem spajanja porodica, manje su skloni ka iseljavanju nego visokoobrazovani i ekonomski uspešni imigranti, pokazala je anketa.
U ispitivanju je učestvovalo 50.000 osoba rođenih u inostranstvu koje sada žive i rade u Nemačkoj i imaju između 18 i 65 godina. Iz ankete su bili izuzeti tražioci azila koji još nemaju priznat boravišni status u toj zemlji. Anketa je sprovedena od decembra 2024. do aprila 2025. godine.
- Njih 26 odsto, dakle oko 2,6 miliona ljudi, navodi da su tokom prošle godine razmišljali da napuste Nemačku. Oko tri procenta, odnosno, 300.000 ljudi, već su napravili konkretne planove za napuštanje zemlje - istakla je Julija Kosjakova, šefica Istraživačkog odeljenja za migraciju, integraciju i međunarodna istraživanja tržišta rada, preneo je Dojče vele.
Godišnje potrebno još 400.000
NEMAČKOJ je godišnje potrebno oko 400.000 dodatnih imigranata koji bi trajno ostali u toj zemlji, kako bi se održao neophodni potencijal radne snage. Najveća evropska ekonomija kuburi sa radnom snagom, dok se broj penzionera povećava. Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja pokazala je da "centralni izazov nije samo priliv, već i trajno zadržavanje migranata".
Planove o selidbi najviše prave visokoobrazovani imigranti, tačnije, oni sa magistarskim ili doktorskim diplomama.
- Između 30 i 39 odsto ispitanika, oni koji rade na poslovima kao što su IT, finansije i uslužne delatnosti, razmatraju mogućnost iseljavanja. Ukratko, to su upravo oni ljudi, koji su ovoj zemlji preko potrebni kada je reč o obezbeđivanju dovoljnog broja stručne radne snage. Ovo selektivno iseljavanje predstavlja značajan rizik za buduću ekonomsku održivost Nemačke - navela je Katja Galegos Tores koja je učestvovala u sprovođenju ispitivanja.
Preporučujemo
AMERI PRETE HAŠKOM SUDU: Ne daju na Trampa - postavili ULTIMATUM i 3 uslova
10. 12. 2025. u 16:23
LAVROV ZAPRETIO: Rusija će reagovati na svako raspoređivanje stranih trupa
10. 12. 2025. u 15:24
"CILj SKORO ISPUNjEN" Medvedev: Više od 400.000 vojnika stiglo u svoje jedinice
10. 12. 2025. u 15:23
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)