MOSKVA IZNENADILA I TURSKU I IZRAEL: Rusija efikasno osigurava kontrolu nad sirijskom obalom
RUSIJA učvršćuje svoje prisustvo u Siriji uspostavljanjem vojne kontrole nad priobalnim oblastima zemlje, čime efektivno “odvaja” sopstvenu zonu uticaja, prenosi portal Erem Njuz iz UAE.
Foto: Printscreen/TV Zvezda
Prema sirijskim izvorima, Moskva je započela formiranje snaga od 10.000 vojnika koje će obavljati policijske zadatke kako bi očuvale bezbednost i stabilnost u obalskim oblastima, u saradnji s privremenom sirijskom vladom na čijem je čelu Ahmed al-Šara.
Razgovori između Moskve i Damaska su u toku, a očekuje se da uskoro donesu konkretne rezultate. Istovremeno, zabeležen je porast broja ruskih transportnih aviona koji sleću u baze Hmejmim i Kamišli.
Prema novinarskim izveštajima, Rusija se odlučila na vojnu intervenciju u Siriji kako bi zaštitila zajednice Alavita i pravoslavnih hrišćana na obali, koje su poslednjih dana bile mete masakra od strane džihadističkih boraca i snaga nove sirijske vlasti.
Zapadna Sirija, naročito područje uz Sredozemno more, postala je poprište krvavih sukoba, a posebno su pogođene manjinske zajednice – Alaviti, iz koje potiče svrgnuti predsednik Bašar al-Asad (iako većina Alavita nije bila direktno povezana s njegovim režimom), i hrišćani.
Nova vlast u Damasku je pokušala da umiri Alavite tvrdnjom da pod njenom vlašću neće biti ubistava iz osvete, ali poslednji događaji izazvali su strah i masovno povlačenje stanovništva.
Sirijska vlada zatražila je pojačanja, pa su hiljade boraca prebačene u ovu oblast. Iako formalno deluju pod komandom nove vlasti, među njima ima frakcija koje su prethodno bile umešane u ozbiljna kršenja ljudskih prava i teško ih je staviti pod punu kontrolu.
Prisutnost ruske vojske na zapadu Sirije balansira prisustvo turskih snaga na severu, američkih trupa na istoku i izraelskih operacija na jugu zemlje.
PROMENA RUSKE STRATEGIJE
Nakon pada Asadovog režima 8. decembra, Moskva redefiniše svoju strategiju u Siriji. Kremlj je, iz pragmatičnih razloga, prihvatio uspon ekstremističke milicije HTS (Hay’at Tahrir al-Sham), kako bi očuvao ključne vojne tačke: pomorsku bazu u Tartusu i vazdušnu bazu kod Latakije.
Ova odluka svedoči o ruskom cilju da zadrži dugoročnu vojnu prisutnost i uticaj u regionu, uprkos promeni režima u Damasku.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
Preporučujemo
SNAGE SIRIJSKE ADMINISTRACIJE: Otele visokog palestinskog zvaničnika u Damasku
04. 05. 2025. u 20:36
NETANIJAHU ODLOŽIO POSETU AZERBEJDžANU: Bezbednosni izazovi u Siriji i Gazi
03. 05. 2025. u 21:25
LAVROV OTKRIO PAKLENI PLAN NA BLISKOM ISTOKU: Ovo je glavni cilj Amerike i Izraela
MINISTAR spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da je jedan od ciljeva američko-izraelskog napada da se unese razdor između zemalja regiona - između država Persijskog zaliva, između Irana i njegovih arapskih suseda.
05. 03. 2026. u 09:45
IRANSKI PROJEKTILI PALI KOD AERODROMA U AZERBEJDžANU: Američki brod u plamenu, sve gori na Bliskom istoku (FOTO/VIDEO)
ŠESTI dan rata na Bliskom istoku. Bliski istok je u plamenu novih vazdušnih napada. Razmena vatre između savezništva SAD-Izrael i Irana dostiže kritičnu tačku, dok su pod udarom gradovi, vojne baze i diplomatska uporišta.
05. 03. 2026. u 06:53 >> 07:48
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)