KIJEV PRETI DA ĆE GAĐATI KRIM: Minulog vikenda sa obe strane fronta gruvala artiljerija, uništeni pogoni "Južmaša"

MINULOG vikenda na jugoistoku Ukrajine bez prestanka je, sa obe strane fronta, gruvala artiljerija. Bile su aktivne i avijacija i raketne jedinice.

КИЈЕВ ПРЕТИ ДА ЋЕ ГАЂАТИ КРИМ: Минулог викенда са обе стране фронта грувала артиљерија, уништени погони Јужмаша

Foto RIA.RU

Gađani su i uništeni pogoni "Južmaša", u Dnjepropetrovsku, velike korporacije koja je, za vreme SSSR, pravila najmoćnije sovjetske rakete. Sada su se tamo sklapale rakete "točka U", kojima su Ukrajinci gađali ne samo protivničke pozicije, nego i civilne objekte u Donbasu.

I juče su ukrajinske snage raketirale mete u Donjeckoj republici višecevnim reaktivnim bacačima "grad" od kojih stradaju civili. Obe strane govore o velikim gubicima protivnika, ali nema niti reči o sopstvenim vojnim žrtvama.Pošto su ukrajinske snage učestalo gađale gradove koji su sada pod kontrolom ruske vojske, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu naredio je u subotu da, posle kratkog "odmora", oružane snage RF pojačaju aktivnosti u svim pravcima.

Portparol ukrjinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki izjavio je da će, za napad na Krim, koristiti američke višecevne bacače "hajmars". Jedna od glavnih meta je Krimski most preko koga se prevoze ruska vojna tehnika i municija, a zatim, ona stiže na jug Ukrajine. Savetnik predsednika Vladimira Zelenskog, agilni Aleksej Arestovič objašnjava da se obećanje, dato zapadnim partnerima, da neće gađati po teritoriji Rusije, ne odnosi na Krimski most. On tvrdi "da taj most prelazi preko teritorijalnih voda Ukrajine, te je njegova izgradnja bila protivzakonita.

Od početka vojne operacije, u Kijevu su govorili da nameravaju da gađaju Krimski most, kao i vojnu luku u Sevastopolju, jer se sa ruskih brodova raketama gađaju objekti u Ukrajini. Sekretar Saveta bezbednosti Ukrajine Aleksej Danilov je govorio da, čim budu imali mogućnosti da gađaju taj most, neće oklevati. Sa sadašnjom municijom koju koriste "hajmarsi", Ukrajinci ne mogu da dobace do Krima. Ali ako im Amerikanci pošalju rakete znatno većeg dometa, onda će stvarno videti koliko je efikasna ruska PVO na Krimu.
Krimski most je dugačak 19 kilometara i spaja rusku obalu sa Krimom. Njegova gradnja je počela 2016. a završen je 2019. godine. Radi se zapravo o dva paralelna mosta, jedom sa železničkom trasom i drugom za automobilski promet.

Krimski most štiti ruska garda, Foto Arhiva V. N.

U Moskvi tvrde da je Krimski most najbolje čuvani most na svetu, a osim toga, napravljen je tako da mu ni udar aviona ne može srušiti osnovne nosače. Njega brani PVO i zaštićen je sa mora. Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev je upozorio da će ruska vojska u slučaju napada na Krimski most gađati objekte u kojima se nalaze ukrajinski centri odlučivanja.

Član Saveta Federacije Rusije (donjeg doma parlamenta) Andrej Klišas kazao je juče da pretnje iz Kijeva da će gađati Krimski most samo dokazuju da denacifikaciju i demilitarizaciju treba provoditi na celoj teritoriji Ukrajine. Ako se to ne učini, stalno će postojati pretnja da se gađa ruska teritorija.

Iz Zaporoške oblasti poručili su Zelenskom da povuče svoju vojsku, jer će grad Zaporožje i tako biti oslobođen. Vladimir Rogov, član glavnog saveta Zaporoške oblasti, kazao je da se priprema plan potpunog oslobođenja od okupatorske ukrajinske vojske. Na drugoj strani, ukrajinski nacionalisti su minirali mostove na prilazu Zaporožju.

Bivši rukovodilac Ukrajinske spoljne obaveštajne službe general Nikolaj Malomuž izjavio je da u Moskvi smatraju da pregovori moraju biti pod uslovima koje oni traže, a to je da Kijev prizna sadašnju situaciju kao realno stanje. Dakle, da se odrekne teritorija koje je ruska vojska već osvojila, zajedno sa jedinicama Luganske i Donjecke narodne republike.

Ako u Kijevu ne prihvate takve uslove, general Nikolaj Malomuž predviđa da će ruska vojska pojačati svoje aktivnosti.

Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksej Rudenko je minule sedmice kazao da Rusija traži od Kijeva da proglasi svoju neutralnost i da ne bude u bilo kojem vojnom bloku, kao i da nema atomsko oružje. Rusija insistira da Ukrajina prizna da je Krim ruska teritorija i da su Donjecka i Luganska narodna republika nezavisne države.

Sadašnji ukrajinski državni vrh ne može da se vrati na početnu poziciju pregovora, jer je upravo Zelenski stalno insistirao da se Ukrajina po kratkom postupku primi u NATO.

Kad bi Zelenski i pokušao da se odrekne članstva u NATO, u Kijevu bi se sigurno dogodio državni udar. Isto bi bilo kada bi hteo da prizna da je Krim ruska teritorija, a da su Donjecka i Luganska oblast nezavisne države. Zbog svega toga, ovaj rat nije lako zaustaviti i on će trajati dugo.

MAKFOL: NAPIŠITE NOVU ISTORIJU

BIVŠI američki ambasador u Rusiji Majkl Makfol priznao je u intervjuu "Ukrajinskoj pravdi" da i u Americi mnogi među naučnicima smatraju je tačna tvrdnja da Rusi i Ukrajinci imaju isti koren i zajedničku istoriju u drevnoj ruskoj državi. Makfol se zalaže da u Kijevu, uz pomoć SAD, sprovedu obrazovni program o novoj ukrajinskoj istoriji. Prošle godine, 12. jula, Putin je objavio tekst pod naslovom "O istorijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca". On podseća da Rusi, Ukrajinci i Belorusi imaju iste korene.

Bili su objedinjeni istim jezikom, vlašću kneževa dinastije Rjurikovič, a posle krštenja i pravoslavnom verom.

VOJNE POZIVE DELE NA ULICI

NAČELNIK personalne uprave Ukrajinske kopnene vojske Roman Gorbač objasnio je zbog čega uručuju vojne pozive uglavnom na ulici. - Nema smisla da se ide po stambenim zgradama gde su postavljeni interfoni, ili lupati na vrata gde niko ne odgovara.

Efikasnije deliti vojne pozive na mestima gde se okuplja mnogo naroda. Uostalom, proglašena je opšta mobilizacija. Ali te ljude kojima se vojni pozivi uručuju na ulici ne šaljemo odmah u rat - kazao je general Roman Gorbač.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PRVI PUT POSLE RATA U MESTU GDE JE ODRASTALA: Vidite ŠTA je dočekalo Lenu u Hrvatskoj i KAKO su meštani reagovali