POLJSKA PRIPAJA DEO UKRAJINE I POSTAJE HEGEMON EU? Scenario koji u Briselu shvataju vrlo ozbiljno

M.Đorđević

06. 06. 2022. u 21:54

RUSKA invazija na Ukrajinu se pretvorila u svojevrsni Treći svetski rat, koji će rezultirati velikim promenama, uključujući nove granice u Evropi, piše briselski portal EURAKTIV.

ПОЉСКА ПРИПАЈА ДЕО УКРАЈИНЕ И ПОСТАЈЕ ХЕГЕМОН ЕУ? Сценарио који у Бриселу схватају врло озбиљно

Foto: Jutjub/AiirSource Military/Vikipedija

Nismo sigurni da će Francuska i Nemačka ostati najveće i najuticajnije zemlje u našoj uniji, navodi autor članka "Ukratko - nove granice EU" Geori Gotev.

"Ne treba olako shvatiti jaz između Francuske, koja kaže da Rusiju (i Vladimira Putina) ne treba ponižavati, i grupe zemalja sa Poljskom u centru, koje žele poraz Rusije. Ovde postoji mnogo više od uobičajene razlike između jastrebova i golubova u društvu ili organizaciji.

Ovaj rat je ujedinio je i ojačao NATO, ubedio Švedsku i Finsku da treba da se pridruže alijansi i inspirisao Dansku da odustane od svoje odbrambene politike EU.

Ali postoji nešto mnogo veće, manje vidljivo, što je prava promena igre.

Poljska, zemlja, zajedno sa Mađarskom, koju često nazivaju crnom ovcom EU, sada je stekla moralni autoritet u EU zbog svog stava prema Rusiji. Poljska je učinila mnogo u pružanju svake pomoći Ukrajini. 

Postoji nekoliko scenarija za posleratno rešenje, ali svi oni kao da nagoveštavaju geopolitičko približavanje Varšave i Kijeva", navodi Goter.

On smatra da vi u najgorem slučaju, Ukrajina bila uništena na velikom delu svoje teritorije, a ostaci bi bili integrisani u Poljsku. Mađarska bi možda želela komad, ali Viktor Orban će verovatno završiti praznih ruku. U najboljem scenariju, Ukrajina bi zadržala većinu svoje ogromne teritorije.

"Suočena sa uskraćivanjem brzog članstva u EU, Ukrajina bi se mogla spojiti sa Poljskom, što bi joj automatski dalo status članstva u EU, pošto je bivša Demokratska Republika Nemačka integrisana u Saveznu Nemačku 1990. godine.

Za one koji će ovde navesti pravni problem, da se podsetimo koliko je EU bila nemarna prema svom teritorijalnom integritetu. 2004. godine celokupna teritorija Kipra postala je članica EU. Čini se da činjenica da Turska de fakto kontroliše severni deo nije pomerila nijednu perce u Briselu.

Poljski parlament / Foto Tanjug-AP

Naziv buduće države Poljske i Ukrajine je manje važan, ali možemo pretpostaviti da bi sadržavao nazive i Poljske i Ukrajine iz pravnih i političkih razloga. Sa populacijom od 80 miliona i 900.000 kvadratnih kilometara, takva država bi imala više teritorije od Francuske ili Nemačke i više stanovnika od Francuske.

Što je još važnije, to bi bilo prirodno jezgro okupljanja za grupu zemalja istomišljenika, uključujući Litvaniju, Letoniju, Estoniju, a nedavno i Slovačku, kao i eventualno Rumuniju, koja bi zauzvrat mogla da nastavi svoj projekat spajanja sa Moldavijom.

Bugarska tek treba da odluči kakvu će ulogu igrati. Ipak, i Rumunija i Bugarska, koje se nalaze na Crnom moru, dobiće na značaju, pošto je prijašnje planove za Put svile potrebno preformatisati u centralnu rutu preko Kaspijskog i Crnog mora.

Odnos snaga u EU bi se logično promenio, kao i strategije za emancipaciju EU od SAD. Za razliku od Francuske, Poljska i njeni prijatelji pridaju najveći značaj atlantskim odnosima

Iako ova skica zvuči kao politička fikcija, svesni smo da su takva razmišljanja prisutna u glavama političara i diplomata EU kada je u pitanju donošenje odluka u vezi sa Ukrajinom", zaključuje Gotev.

(EURAKTIV)

BONUS VIDEO: POSLEDICE RAZARANjA U UKRAJINI: Snimci uništenog oružja i objekata u Harkovu i okolini

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili