DA LI BRISEL POTCENJUJE TURSKU: Ankara ne da zeleno svetlo Helsinkiju i Stokholmu
ZVANIČNA Ankara neće dati zeleno svetlo za članstvo Finske i Švedske u NATO, koliko god se Helsinki i Stokholm trudili da se dogodi suprotno.
Foto AP
Razloga za protivljenje turskog predsednika Tajipa Redžepa Erdogana ima više, a kritike na račun dve nordijske zemlje da su "sklonište za teroriste", jer pružaju utočište članovima Kurdistanske radničke partije (PKK), samo su vrh ledenog brega.
Za dve zemlje koje su se kandidovale za NATO, ni PKK, ni pokret Fetulaha Gulena, koga Erdogan smatra organizatorom neuspelog puča na njega 2016. godine, nisu terorističke organizacije. Turske vlasti smatraju da je Švedska "pozadinska baza" za ove organizacije u Evropi i da na osnovu toga i dalje opstaju. U Ankari ističu da Švedska i Finska nisu pozitivno odgovorile ni na jedan od tridesetak upućenih zahteva za ekstradiciju članova ovih organizacija.
Osim toga, Turska nastoji i da održi dobre odnose sa Rusijom i Kinom. Ankara se nudi kao mesto za konačne pregovore oko završetka rata u Ukrajini. Istovremeno, od dolaska Erdogana na vlast, Turska se okrenula ideji da postane jaka regionalna sila, na Bliskom i Srednjem istoku i u Centralnoj Aziji. Takođe, i na Balkanu. Želi da se njena reč čuje, a neke odluke u tom procesu odudaraju od zvanične politike Alijanse i SAD. Odnos prema Kipru, na primer, ili kada je izršila invaziju na sever Sirije da bi se obračunala sa oružanm grupacijama Kurda, ili, opet, kada je nabavila ruski raketni sistem S-400.
Baš zbog te nabavke oružja Vašington je uveo sankcije Turskoj i izbacio je 2019. godine iz programa snabdevanja "nevidljivim" borbenim avionima F-35. Pre nekoliko godina, zbog navedene turske kupovine ruskog oružja, stidljivo se pominjala i nerealna mogućnost da Turska bude isključena iz NATO.
Analitičari ocenjuju da su u Briselu potcenili odlučnost Ankare da osujeti članstvo Finske i Švedske u NATO, što bi, ako se ipak i dogodi, moglo da izazove potrese u geopolitičkim odnosima šire od običnog članstva dve zemlje i napetost na novoj granici Alijanse sa Rusijom.
Preporučujemo
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)