VIŠI MINIMALAC - MANJE NEZAPOSLENIH: "Nobel" za ekonomiju pripao autoru naučnog postulata o minimalnoj ceni rada
POVEĆANjE minimalne cene rada ne vodi društvo neizbežno ka većoj nezaposlenosti.
Dejvid Kard / Foto AP
Ovaj naučni postulat, ispisan je još početkom devedesetih godina i dokazan u praksi, ali je tek sada svom autoru, kanadskom stručnjaku za tržište rada Dejvidu Kardu, doneo Nobelovu nagradu za ekonomiju. Kard, istraživač prestižnog Univerziteta Kalifornije (UCLA), napravio je pravu malu revoluciju, ocenjuje Dojče vele i navodi primere iz američke i nemačke prakse koji potvrđuju Kardovu tezu.
Uprkos podizanju minimalne plate u Nju Džersiju se devedesetih godina povećala zaposlenost, jer je ojačala kupovna moć ljudi. Slično je bilo i u Nemačkoj, 2015. godine. Od oko 40 miliona zaposlenih, više od tri miliona, direktno je profitiralo od uvođenja minimalne satnice, a nezaposlenost se čak smanjila. Ni jedna jedina firma nije, zbog rasta plata, morala da otpušta ljude.
Time je opovrgnuta teza koja se među tvrdoglavima čuje i danas da zakonski nametnuto povećanje plata vodi povećanju nezaposlenosti. Kard je do revolucionarnog zaključka došao radeći sa kolegom Alanom Krugerom, koji je preminuo 2019. godine. Oni su pokazali da niske plate donose veliku fluktuaciju radne snage, jer ljudi odlaze u potrazi za bolje plaćenim poslom. Pristojna minimalna plata ih, međutim, čini lojalnim.
Kard, veliki zagovornik uvođenja minimalne satnice svuda u svetu, nije bio među favoritima za nagradu, jer su podaci iz njegovih istraživanja komplikovani i često teški za razumevanje. Švedska kraljevska akademija nauka je, uprkos tome, bila ubeđena da Kard zaslužuje priznanje i dala mu polovinu novca koji ide uz nagradu za, kako se precizira, "empirijski doprinos ekonomiji tržišta rada".
Drugi deo novčane nagrade kao i Nobelova priznanja, pripadaju američkom profesoru Džošui Angristu sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) i Gidu Imbensuom, iz Holandije, koji radi na američkom Univerzitetu Stanford. Za metodološki prilog analizi kauzaliteta.
NAGRADA
VISOKO priznanje za ekonomiju nalazi se na spisku sa Nobelovim nagradama iz ostalih oblasti, ali se zvanično zove "Nagrada Centralne banke Švedske za ekonomiju u znak sećanja na Alfreda Nobela". Specifična je u odnosu na ostale, jer nije izvorna nagrada. Alfred Nobel je nije predvideo, a uvedena je tek 1969. godine, sa skoro sedam decenija "kašnjenja", povodom stogodišnjice Švedske banke. Iznosi devet miliona kruna, oko 870.000 evra.
Preporučujemo
DODELjENA NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU: Saopštena imena dobitnika
11. 10. 2021. u 12:09
DODELjENA NOBELOVA NAGRADA ZA MIR: Dobitnici su Marija Resa i Dimitrij Muratov
08. 10. 2021. u 11:04
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
OVO SU KRILI: Isplivala dugo čuvana tajna Ane i Bastijana
RAZVOD Ane Ivanović i Bastijana Švajnštajgera bila je jedna od glavnih vesti prethodne godine.
02. 01. 2026. u 08:40
Komentari (0)