SKRIVENI LIKOVNI BISERI: Malo poznata kolekcija Mihaila R. Mirića od srede u Galeriji RTS
IAKO je čak i u stručnoj javnosti Mihailo R. Mirić slabo poznat kolekcionar, njegova privatna zbirka sadrži vrhunska dela najvećih umetnika sa ovih prostora - Aralice, Gvozdenovića, Bijelića, Čelebonovića, Konjovića, Milunovića, Stijovića...
Foto privatna arhiva
Svi ovi "biseri" naći će se pred publikom na izložbi "Kolekcionar kao umetnik", autora Nikole Kusovca, koja se otvara u Galeriji RTS, u sredu, u 19 časova.
Mihailo Mirić (1942-2008) bio je ugledan poslovni čovek, rodom iz Like, direktor čuvene agencije "Putnik", ali i direktor izdavačke kuće "Istočnik".
- Više je nego očigledno da ga je slikarstvu privuklo pre svega delo Stojana Aralice, najpopularnijeg srpskog i jugoslovenskog umetnika, takođe rodom iz Like. Poput istinskog kustosa, dobro upućenog znalca u svoj posao, Mirić je uspeo da u svoju zbirku unese dela koja na ubedljiv način pokazuju dugu razvojnu stvaralačku putanju Aralice - zapisao je, u pratećem katalogu, autor izložbe Nikola Kusovac.
Osim vrednog Araličinog opusa, drugu celinu u Mirićevoj zbirci predstavljaju radovi akademika Nedeljka Gvozdenovića, takođe njegovog prijatelja.
- Zna se da je Gvozdenović imao običaj da, pre nego što svoju sliku proda ili pokloni, poseti primaoca i uveri se u kakvom će društvu, odnosno u kakvom okruženju njegovo delo biti. Da je bio zadovoljan onim što je video kod Mirića svedoči šest njegovih dobro probranih slika. Uostalom, više je nego sigurno da je probirljivom osobenjaku Gvozdenoviću i te kako godilo što su se njegova dela našla u društvu radova takvih umetnika i takvih velikana srpske istorije umetnosti kakva su se nalazila u Mirićevoj zbirci - smatra Kusovac.
ZNALAČKI ODABRANO
U KOLEKCIJI Mihaila Mirića, po mišljenju Kusovca, nalazi se "petnaestak znalački odabranih slika Stojana Aralice, koje istovremeno svedoče o njegovom duboko iskrenom zavičajnom sentimentu, ali i do tančina izbrušenom likovnom ukusu".
Od slika koje je Mirić uneo u svoju zbirku, uz savete i pomoć samog autora, Kusovac izdvaja "Vajarku koja radi", na kojoj je, verovatno, Vuka Velimirović, potom Araličin "Autoportret" (1934), slike "Devojka koja čita", "Cveće na crvenoj podlozi" i "Maslina".
U ovoj kolekciji je i jedan krajnje neobičan rani rad akademika Jovana Bijelića, dela Ivana Radovića, Petra Dobrovića, Marka Čelebonovića, Milana Konjovića, Babete Bete Vukanović, Zore Petrović, Borivoja Bore Stevanovića, Mila Milunovića.
Ivan Radović, Unošenje žita u ambar, 1926., Foto privatna arhiva
- Koliko je Mirić u svojim kriterijumima prilikom izbora dela za svoju zbirku držao do činjenice da ono mora biti rad akademika, upečatljivo svedoči to da je u njegovom posedu, od svega tri skulpture, jedna rad akademika Riste Stijovića. U pitanju je "Ležeći ženski akt", poznat još i pod nazivom "Labudova smrt", za koji mu je 1928. poslužila kao model onda dvadesetogodišnja glumica Nevenka Urbanova. Druge dve skulpture takođe izlivene u bronzi su rad Frana Menegela Dinčića i delo Mire Sandić - navodi autor izložbe.
Postavka u Galeriji RTS moći će da se pogleda do 25. oktobra, svakog dana od 10 do 20 časova (subotom do 15 časova).
Preporučujemo
NAGON, RAZUM I DRUŠTVENI PRITISCI: Slike prof.dr Uroša Nedeljkovića u Galeriji SANU
25. 02. 2026. u 15:04
ODNOS ČOVEKA I PRIRODE: Radovi Radmile Lizdek u Prodajnoj galeriji „Beograd“
25. 02. 2026. u 14:30
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)