VRATA VENECIJE ZATVORENA ZA SRPSKE UMETNIKE, ALI NE I ZA BOŠNJAKE: Ivan Ikić o zabrani da prisustvuje premijeri svog filma "Oaza"
MALO je reći da sam razočaran i tužan, kao i svi iz ekipe filma "Oaza", što nismo mogli da odemo u Veneciju i prisustvujemo njegovoj svetskoj premijeri.
Foto V.Danilov
"Oaza" je festivalsku projekciju imala u četvrtak, 3. septembra, u okviru prestižnog programa "Dani autora", a mi nismo bili tamo da predstavimo naš film, jer nam to italijanske vlasti nisu dozvolile. Tu odluku su pravdali obrazloženjem da je svim umetnicima iz zemalja koje se zbog još aktuelne pandemije nalaze na crnoj listi, zabranjen ulazak u Italiju.
Preduzeli smo sve što smo mogli i diplomatskim putem, reagovalo je čak i naše Ministarstvo inostranih poslova, ponudili smo da donesemo potvrde testova da nismo zaraženi kovidom, ali ništa nije pomoglo da vlast u Italiji i organizatori Venecijanskog festivala promene svoju odluku.
Ovako, za "Novosti", govori reditelj Ivan Ikić, koji je sa novim ostvarenjem "Oaza" jedini predstavnik Srbije na ovogodišnjem festivalu u Veneciji. Kako ističe, činjenica je da su organizatori najavljivali da će se ove godine Mostra odvijati sa mnogo manje gostiju i filmskih ekipa, ali tu zabranu ipak smatra licemernom na neki način.
- Ulazimo u takvo vreme, nažalost, u kojem neće biti ni razgovora o tome da ljudi iz zemalja sa crne liste mogu da putuju u Evropu čak i sa potvrdom da su zdravi, nego su odmah diskriminisani. A na toj listi je skoro čitav balkanski prostor - mi, Crna Gora, BiH, Makedonija, i to je poražavajuće - navodi reditelj.
Foto Promo
O tome da li su organizatori Mostre smanjili broj umetnika koji mogu da dođu u Veneciju na premijeru svojih filmova samo iz drugih festivalskih programa (kao što su i "Dani autora" u kojem je prikazana njegova "Oaza"), a ne i iz glavnog takmičarskog, Ikić nema informacije. A to obaveštenje je od organizatora, kao učesnik festivala, svakako morao da dobije zvanično. Jer, ako su svi umetnici iz zemalja sa crne liste imali zabranu dolaska u Veneciju, onda se postavlja pitanje kako je ekipa filma iz BiH koji se takmiči u Glavnom programu, Quo Vadis, Aida, zajedno sa rediteljkom Jasmilom Žbanić i glumcima iz Srbije, Jasnom Đuričić i Borisom Isakovićem, mogla da prisustvuje premijeri i predstavi se na Mostri.
OVACIJE NA PREMIJERI
KAKO se navodi u festivalskim izveštajima, premijera "Oaze" ispraćena je ovacijama. Najprestižniji portal posvećen nezavisnom filmu, Indiewire, najavio je premijeru Ikićeve "Oaze" kao ostvarenje koje ne treba propustiti u Veneciji. International cinephil society Ikićevo ostvarenja nazvao je "nepretencioznim remek-delom ljudskog posmatranja", a Screen daily "jakom, potresnom i očaravajućom ljubavnom dramom", uz posebne pohvale direktoru fotografije Milošu Jaćimoviću. Portal Cineuropa u osvrtu na "Oazu" daje "sve pohvale rediteljskom pristupu u građenju priče".
- U znak solidarnosti sa nama, koproducenti "Oaze" iz Slovenije, Holandije, Hrvatske i Francuske nisu hteli da idu na venecijansku premijeru - ističe reditelj i scenarista Ivan Ikić.
Preporučujemo
ODAKLE POTREBA ZA MRŽNjOM: Premijera dokumentarca Filipa Čolovića na 13. Beldoksu
04. 09. 2020. u 18:46
NOVI LAURET LESKOVAČKOG FESTIVALA FILMSKE REŽIJE: Paskaljeviću „Žika Pavlović“
02. 09. 2020. u 17:43
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)