OBIČAJI IZ ČITAVOG SVETA: 33. Internacionalni festival etnološkog filma, od 4. do 8. decembra u Etnografskom muzeju i Kinoteci
MOTO predstojećeg 33. Internacionalnog festivala etnološkog filma (IFEF), koji će biti održan od 4. do 8. decembra u Etnografskom muzeju i Jugoslovenskoj kinoteci je - "Da ne čuje zlo".
Foto promo
Na svečanom otvoranju biće prikazan igrani film reditelja Migela Gomeša "Veliko putovanje" (koji je učesnik i 30. Festivala autorskog filma), a portugalski etnološki filmovi biće u fokusu ove smotre. Naime, već u nedelju 5. decembra, biće prikazana četiri portugalska dokumentarca - "Život koji poznajemo" rediteljke Kladije Ribeiro, "Božićna večera" Katarine Alves Kosta, "Kad se zemlja izmakne" Frederika Loba i "Kora" Klaudije Varehao.
Za učešće na 33. FEF prijavilo se više od 170 ostvarenja, od čega će 25 dokumentarca činiti takmičarski program, i to iz Mađarske, Španije, Poljske, Rusije, Irana, Indije, Kine, Ekvadora i drugih zemalja. Ukupno će na festivalu biti prikazano 37 filmova.
Foto promo
Predstavljajući festival direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić rekao je da će uz filmske projekcije, biti organizovana raznovrsna dešavanja, poput radionica i master klasova. Prema njegovim rečima FEF je održao kontinuitet festivala specifičnog tipa, sa delima koja se bave etnološkim i antropološkim procesima, kao i da je trenutno na prekretnici, pa će nastojati da zadrži "određenu vrstu alternativnosti i autentičnosti".
Ovogodišnji selektor manifestacije je direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić, dok su članovi žirija Sandra Perović, Dejan Petrović i Miroslav Đurđević.
- Mora da se vodi računa o tematskoj i stilskoj reznovrsnosti i da odabrani naslovi nude uvid u filmsko stvaralaštvo čitavog sveta - istakao je Pantelić na konferenciji za novinare povodom 33. FEF. - Ovakva selekcija predstavlja bogatu paletu različitih podneblja, kultura i društvenih zajednica... Imamo klasičnije izrežirane dokumentarne filmove istraživačkog tipa, ali i nemali broj koji se kreću više ka posmatračkom pristupu, ponegde i poetskom, kao i hibridne radove koji neguju eksperimentalne pristupe.
Klasici sa etno motivima
U SKLOPU festivala u Jugoslovenskoj kinoteci će biti prikazani igrani filmovi prožeti etnološkim motivima. I to, 7. decembra - "Virdžina" reditelja Srđana Karanovića, a 8. decembra - "Vreme čuda" Gorana Paskaljevića i "Doručak sa đavolom" Miroslava Antića. IFEF će imati i "postfestivalski dan", pa će 9. decembra, od 21 sat, u Kino sali Etnografskog muzeja biti prikazan kultni igrani film strave "Sveto mesto" (1990), a prethodiće mu razgovor sa rediteljem Đorđem Kadijevićem.
U Kino sali Entografskog muzeja biće uz kratke, prikazani i filmovi srednjeg metra, kao i četiri dugometražna ostvarenja. Tako je 4. decembra na programu "Zemlja" autorke Suzane Solakjevič. Narednih dana biće prikazani dugometražni dokumentarci "Crno zlato" Takešija Sugimotoa (6. decembra), "Planeta Šljivova" Vladimira Perovića (7. decembra), i "Haraga"Benjamina Rosta i Hišama Buraja (8. decembra).
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)