SLIKE DAVNO NESTALOG SVETA: Roman "Davni mirisi" Stanojke Koprivice Kovačević omaž detinjstvu i selu
NEOBIČNA kolažna knjiga, delom romansirano pripovedanje o odrastanju, delom kratki zapisi koji sumiraju život, književno štivo za decu i još više za "odraslu decu" - "Davni mirisi" Stanojke Koprivice Kovačević predstavljena je u Biblioteci "Petar Kočić" na Vračaru.
Stanojka Komprivica Kovačević, sa nagradom iѕ Slovačke,Foto privatna arhiva
O delu namenjenom svima koji bi da se sete svog detinjstva, dodira s prirodom, doživljaja otkrivanja nepoznatog, kao što je prvo zaljubljivanje, prvi strahovi i jeze, prvo pozorište, prvi bioskopi, jednom rečju - novi svet, pričali su Ljubica Beljanski Ristić, Predrag Starčević i autorka, dok će odlomke govorila Jelena Trkulja.
- Za mene je ova knjiga omaž ljudima sela i omaž detinjstvu - kaže, za "Novosti", Stanojka Koprivica Kovačević, koja je u našu književnost zakoračila objavljujući bezmalo pre pola veka kratke priče u periodici i dnevnoj štampi, od kojih su dve uvrštene u "Antologiju 65 najboljih priča" (1969), a potom i prevedene na engleski. - Kako čovek stari, sve više svodi račune i preispituje se, ko je od nas imao sreće, a ko ne. A sreća je relativna, razumljivo.
U recenziji ovog roman u fragmentima (objavio ga je IK "Liceja"), naš ugledni pesnik Dragan Lakićević, piše kako se imena Stanojke Koprivice Kovačević setio iz "Poletarca", koga je svojevremeno čitao, a potom tom divnom listu Duška Radovića, kao urednik, posvetio jedno četvorotomno izdanje.
- Sad mi se njene priče još više sviđaju i čine slike pripovedačkog reminiscentnog filma jednog davno nestalog sveta. Te su slike dragocene i dokumentarno i jezički i voleo bih da ih vide i doture mlađoj publici oni koji još za to imaju sluha - zaključuje Lakićević.
Autorka je, kaže, knjigu posvetila selu u kom se raslo u materijalnoj oskudici i duševnom obilju. U sećanja na vragolije devojčica i đačke bulumente, književnica se u ovom delu vraća pomoću pronađenog rukopisa u jednom od opustelih glasinačkih sela na gori Romaniji. Njeno pripovedanje teče u najboljoj pripovedačkoj tradiciji dok svoje čitaoce oplemenjuje finim humorom i setom.
Srebrno odličje iz Bratislave
Stanojka Koprivica Kovačević, sa nagradom iz Slovačke,Foto privatna arhiva
POSLE dugogodišnjeg istraživačkog istorijsko-arhivskog rada, pre šest godina se pojavila "Istorija sestrinstva u Srbiji: od manastirskih bolnica do kraja Drugog svetskog rata", a za ovu kapitalnu knjigu, koju su udruženo objavili Medija centar "Odbrana", UMST KCS "Sestrinstvo" i "Licej", koja je prevedena i na engleski jezik, Stanojka Koprivica Kovačević dobila je srebrno odličje Fakulteta zdravstva i socijalnog rada Svete Elizabete iz Bratislave. Pre dve godine objavila je, zajedno sa bratom Velimirom Koprivicom, etnološku knjigu o Glasincu i Romaniji - "Tragom jedne familije".
Kao pisac raznovrsnih književnih žanrova Stanojka Koprivica Kovačević se u pisanju romana prvi put oprobala naslovom "Lisica u rukama", za koga je 1980. godine, na jugoslovenskom anonimnom konkursu za roman o deci u ratu, dobila prvu nagradu novosadskog "Dnevnika". Roman je preveden na ruski, a pred čitaocima ove velike zemlje pojavio se u tiražu od 100.000 primeraka.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)