OPANCI SU ZA PONOS: Etnografski muzej najavio seriju programa, kojima će sledeće sedmice obeležiti 120 godina od prve stalne postavke
DANAŠNjI klinci, koji kupuju firmirane patike, trebalo bi da znaju da su im preci nosili opanke, i da se toga ne stide, jer je to nešto čime bi trebalo da se ponosimo, istakao je Marko Krstić, direktor Etnografskog muzeja, najavljujući seriju programa, kojima će sledeće sedmice biti obeleženo 120 godina od prve stalne postavke naše narodne baštine.
Foto Etnografski muzej
Naime, povodom proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka upriličeno je 20. septembra 1904. svečano otvaranje prve stalne izložbe Etnografskog muzeja, a tome u čast, istog datuma ove godine, na dan muzeja, uz nastup ansambla "Kolo" i hora "Lola", biće otvorena izložba "Memorija - terenska istraživanja Etnografskog muzeja". Veče pre toga, čuvari našeg etno-zvuka, braća Teofilovići, nastupom će obeležiti svoj jubilej: četvrt veka od prvog solističkog koncerta održanog upravo u ovoj instituciji na Studentskom trgu, odnosno 25 godina od prvog izdanja "Čuvari sna", koga su, takođe promovisali na ovom mestu.
Od sledećeg četvrtka (19. septembra), pa do nedelje (22. septembra), biće održana i serija panel diskusija, čije teme će se kretati od digitalizacije u institucijama zaštite, do pirotskog ćilima. Biće obeležena i slava muzeja, Mala Gospojina, i organizovane radionice za najmlađe.
Kustos Tatjana Mikulić, načelnica odeljenja za proučavanje etnografskog kulturnog nasleđa, objasnila je kako su došli na ideju da postavku "Memorije" posvete terenskim istraživanjima, kojima se obogaćivao muzejski fond. Ona je podsetila da je sa prikupljanjem etnografskog materijala počelo i pre osnivanja ustanove, da je istraživanja finansiralo Ministarstvo prosvete, a da se tadašnja država ponosila tim retkostima i prikazivala ih na izložbama u Rusiji, Velikoj Britaniji... Predmeti koji su krajem 19. veka bili pred ruskom publikom, i danas se čuvaju u Sankt Peterburgu.
Jedna ulaznica - četiri muzeja
VREME je da se kultura vrati građanima Srbije, i dođe na mesto koje su, u međuvremenu, zauzeli neki drugi sadržaji, istakao je između ostalog Marko Krstić. Direktor Etnografskog muzeja, najavio je i zajednički projekat sa Prirodnjačkim muzejom, Muzejom Jugoslavije, Muzejom nauke i tehnike - "Jedna ulaznica četiri muzeja", koji će biti promovisan tokom obeležavanja jubileja na Studentskom trgu.
- Nekada su terenska istraživanja bila veliki izazov, jer su se istraživači na konjima upućivali u nepristupačne predele, nekada i po nevremenu - ispričala je Mikulićeva. - Uz put su susretali orače, kopače, svadbene povorke... Narod ih je uvek srdačno prihvatao, pa su tako i mogli da dođu do vrednih predmeta i prate različite fenomene.
Naglašavajući kako naše narodno nasleđe nije ništa anahrono, direktor Krstić je izneo stav da će ova institucija, koja postoji 123 godine, nastaviti da radi "na brendiranju srpske tradicije na najbolji mogući način". On je najavio i da muzej priprema novu stalnu postavku.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)