TEMELJ TEATRA NA ĐETINJI SU ZAVIČAJNI PISCI:Zoran Stamatović, direktor NP iz Užica,prestonice srpske kulture 2024.godine

В.СТРУГАР

13. 02. 2024. u 12:50

UŽICE, prestonica kulture Srbije 2024. godine, uveliko je spremno da pokaže svoje najlepše lice. Grad koji se ponosi prvom hidroelektranom u Evropi (i drugom u svetu), jednom od najstarijih srpskih gimnazija (osnovanom 1839), slobodarskom prošlošću i Užičkom republikom, beleži dugu istoriju trajanja - prvi dokumentovani pomen grada Užica potiče iz 1329. i Dubrovačkog arhiva...

ТЕМЕЉ ТЕАТРА НА ЂЕТИЊИ СУ ЗАВИЧАЈНИ ПИСЦИ:Зоран Стаматовић, директор НП из Ужица,престонице српске културе 2024.године

foto R.Vujović

Ove godine Užice će biti u prilici da iz svoje bogate baštine i savremenog doba prezentuje sve ono čime se ponosi i zaslužuje da "prestonuje". A mnogo je toga što je ovaj kraj upisao u kulturnu mape Srbije našeg vremena, pre svega sa svojim međunarodnim festivalima - filmskim "Kustendorf", kolonijom umetničke keramike "Zlakusa", grafičkim bijenalom "Suva igla", književnim "Na pola puta", smotrom dečjeg folklora "Licidersko srce", pa i bluz i rok festivalom In Wires. Među svim događajima posebno mesto, gotovo tri decenije, gradi festival koji je nadživeo zemlju u kojoj je nastao - Jugoslovenski pozorišni festival "Bez prevoda".

- Drago mi je da je i formalno Užice proglašeno prestonicom kulture Republike Srbije za 2024, mislim da je ono to u kontinuitetu već dugi niz godina. Zahvaljujući, pre svega, svojim profesionalnim institucijama - kaže Zoran Stamatović, direktor Narodnog pozorišta. - Naravno, među njih ubrajam i Narodno pozorište i njegov Jugoslovenski pozorišni festival "Bez prevoda". Predstavićemo se onim najboljim što imamo, celim svojim ansamblom i piscem koji je zlatna značka srpske kulture, Ljubomirom Simovićem, našim Užičaninom, i njegovim kapitalnom dramom "Putujući pozorište Šopalović". Predstavu režira Milan Nešković, a premijera će biti 22 marta.

U ovoj kalendarskoj godini, dodaje Stamatović, radiće se i predstava o Magi Magazinović, još jednom simbolu grada na Đetinji: prvoj modernoj srpskoj plesačici i teoretičarki plesa, filozofu i novinaru:

foto N.Kovačević

Zoran Stamatović, direktor Narodnog pozorišta Užice

- Maga Magazinović je bila preteča mnogih progresivnih stvari, pre svega, progresivnog mišljenja. Dužni smo da je ovekovečimo u našem scenskom prostoru, stavljajući na repertoar tekst Jelene Kajgo koji će osvetliti Magin život i više je približiti savremenom gledaocu. Uz "Šopaloviće" biće to glavna tačka oslonca ovogodišnje produkcije. Probe će početi posle premijere Simovićevog komada, a prvo izvođenje je planirano za septembar.

Naravno, reprezenti srpske kulture iz užičkog kraja su i drugi umetnici, pa tako današnja scena ima svoje adute u svim oblastima:

- Kada je o slikarima reč, ne znam koga bih izdvojio. Pripadaju samom vrhu savremene umetnosti, da pomenem samo Dušana Starčevića i Mladena Jevđovića. Svako je na svoj način obeležio savremeni trenutak užičkog kulturnog prostora: Jevđović uvodeći grafički dizajn na velika vrata sa bijenalom "Suve igle", a Jevđović sa nezaboravnim akvarelima našeg kraja. Inače, i u pozorištu su nam prvi temelj zavičajni pisci. Verujem da bez dobrog teksta nema dobre predstave, pa su temeljni oslonci, uz jednog od najistaknutijih pisaca srpskog realizma Milutina Uskokovića, naši savremenici - Simović, Ršumović, Vitezović i Basara.

Pozorišni akademci

POLITIKA pozorišne kuće je da daje šansu mladim glumcima sa završenom akademijom, ističe Stamatović. Pored članova užičkog ansambla, u Neškovićevoj predstavi igraće i Ema Muratović iz Novog Pazara. Za predstavu o Magi Magazinović moraju potražiti pomoć sa strane, radeći je u saradnji sa SNP ili Bitef dens kompanijom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

HRVATSKA U ŠOKU: Evo šta su grobari iz Beograda uradili Bed blu bojsima, navijačima FK Dinamo Zagreb! (FOTO)