PRVI PUT NA SRPSKOM PRIČE ZBOG KOJIH JE SOLŽENJICIN PROTERAN IZ SSSR-A: Objavljena zbirka pripovetki čuvenog ruskog nobelovca
SABRANE priče čuvenog ruskog nobelovca Aleksandra Solženjicina, jednog od najpoznatijih zatočenika Gulaga, izašle su u izdanju novosadske Akademske knjige, pod nazivom "Priče 1", dok su "Priče 2" u pripremi. Većina ovih pripovedaka po prvi put je objavljena na srpskom jeziku, a prevod potpisuje Radojica Nešović.
Foto: Wikipedia
Zbirku otvara čuvena novela "Jedan dan Ivana Denisoviča", prevratničko delo koje je Solženjicina i proslavilo, i koje je ujedno prvi put otvorilo temu Staljinovih progona političkih neistomišljenika. Opisujući jedan sasvim običan dan zatvorenika u Gulagu, Solženjicin zapravo predstavlja sudbine stotina hiljada nevinih ljudi, koji su iskusili neverovatna stradanja.
Sam autor je o ovom književnom junaku rekao: "Oko mene je bilo mnogo zatvorenika, mogao sam se setiti mnogih desetina ljudi koje sam dobro poznavao, pa i stotina. Iznenada, iz nekog razloga, tip Ivana Denisoviča počeo je na neočekivan način da se oblikuje. Počev od prezimena Šuhov; ono se uvuklo u mene bez ikakvog izbora, nisam ga ja odabrao, bilo je to prezime jednog mog vojnika iz baterije, za vreme rata. Onda, zajedno s tim prezimenom i njegovim licem, došlo je i malko njegove stvarnosti - odakle je bio, kojim jezikom je govorio. I namah, iz nekog razloga, baš taj redov iz baterije u sovjetskonemačkom ratu, iznenada poče da ulazi u priču, premda nije ni bio zatvorenik. Naravno, bio je isti onaj redov, samo u drugim okolnostima... Beše to jedan vrlo mio, jedan tako divan, prekaljen vojnik. Ali ni pomišljao nisam da ću o njemu pisati. I eto, odjednom, on se tu poče primati sam, a njegova logoraška biografija i njegovo logoraško ponašanje - to već ne beše njegovo lično iskustvo, već kolektivno, iskustvo mnogih zatvorenika. Uostalom, tu, razume se, ima i autobiografskog: ne bih ga mogao opisati tako a da i sam nisam bio običan zidar u logoru. Smisao razumevanja samog posla - to je teško nakupiti iz druge ruke, po čuvenju. Ja tu slikam seljaka, opisujem ga s njegovim seljačkim stavom, sa stavom zeka, međutim, ponešto i iz mog ličnog iskustva neminovno se mora odraziti, a odraziće se u bilo kome."
Akademska knjiga, Instagram
U ostatku knjige nalaze se kraći prozni radovi ruskog nobelovca. U njihovom središtu je postgulaška stvarnost, sjedinjena sa izuzetnim opisima sovjetske provincije, teškog života radnika i seljaka, ublažene jedino prirodnom dobrotom ljudi i prelepim predelima. Najupečatljivi je lik starice Matrjone (nalik čuvenoj Petriji Dragoslava Mihailovića), preko koje Solženjicin tka univerzalnu sliku žene koja podnosi prevelik teret ratova, stradanja, ali i potlačenosti jednog patrijarhalnog društva.
Kao poseban odeljak u knjizi objavljene su "Mrvice" - Solženjicinove poetske minijature, u kojima opisuje predele i ljude Rusije.
Priče su pisane u rasponu od početka šezdesetih do dvehiljaditih godina.
Ove priče, a pre svega novela "Jedan dan Ivana Denisoviča", svojevremeno su razotkrile razornost Staljinovih zločina. Zbog njih je Solženjicin proteran iz Sovjetskog Saveza. U isto vreme, opet najvećim delom zbog njih, Solženjicin je i dobio Nobelovu nagradu za književnost, proslavivši novovekovnu rusku literaturu.
Preporučujemo
NAGON, RAZUM I DRUŠTVENI PRITISCI: Slike prof.dr Uroša Nedeljkovića u Galeriji SANU
25. 02. 2026. u 15:04
ODNOS ČOVEKA I PRIRODE: Radovi Radmile Lizdek u Prodajnoj galeriji „Beograd“
25. 02. 2026. u 14:30
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)