KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (5): Naše vreme u stihu i prozi

В. Н.

13. 02. 2023. u 06:30

Sa današnjim glasovima, do sada smo objavili izbore 20 članova Velikog žirija, a preostala su još 33

КЊИЖЕВНИ КРИТИЧАРИ БИРАЈУ КЊИГУ ГОДИНЕ (5): Наше  време  у стиху  и прози

Ilustracija Novosti

DUŠAN STOJKOVIĆ (Mladenovac)

1. O MOJOJ POEZIJI I MOJOJ POETICI, Boško Tomašević ("Čigoja")

2. NA MESEČEVOM MOSTU, Đorđe Pisarev ("Agora")
3. OVO TI PISMO PRIČAM, Nadežda Purić Jovanović ("Presing")
4. TEFERIČ NA SLAVIJI, Sanja Savić Milosavljević ("Bedem")
5. IGLAMO SE JATA, Dragan Marković ("Dijak")

Foto privatna arhiva

B. Tomašević je veliki pisac prema kojem se naša kritičarska javnost ponaša kao da je pastorče. Sam pisac uradio je ono što kritičari nisu: protumačio je, znalački, vlastitu poeziju i vlastitu poetiku. Retko koji naš pisac romana zna da napiše ovako kratak roman, kao što je učinio Đ. Pisarev, u kojem se vešto kombinuju različiti stilski prosedei, bajkovit i duhovit istovremeno. Prozna knjiga N. P. Jovanović je "priča" o ženskom Ja koje se igrivo "seli" različitim prostorima, a u poslednjem njegovom "fragmentu", "Ševar", pred nama su jednako veliki Rastko Petrović i njegov zamišljeni roman "Renesansa". Kamerni roman S. S. Milosavljević jedno je od najvećih pozitivnih iznenađenja na našoj književnoj sceni. Autorka zna da psihološki osenči svoje junake i da vešto vodi njihovu govornu diferencijaciju. Zbirka D. Markovića "gusta" je knjiga: zbijeni, ekspresivni stihovi, puni zaboravljenih reči, pravi su, tragični, "snimak" vremena u kojem živimo.

* * * * * * * * * * *

ĐORĐE PISAREV (Novi Sad)

1. TRI OKA U GLAVI, Ilija Bakić (Niški kulturni centar)
2. DAN FAMILIJARNOG SLIKANjA, Milutin Ž. Pavlov (Prometej - EU progres)
3. DEČAK SA FANARA, Saša Radojčić ("Agora")
4. O STVARIMA KOJE JE HOMER PROPUSTIO, Miodrag Raičević ( "Gramatik")
5. U CARSTVU VRTOVA ARAMEJSKIH, Selimir Radulović ("Laguna")

Foto privatna arhiva

Zbirka eseja I. Bakića, posvećenih naučnoj i inoj fantastici, mnogo je više od pukog beleženja i informacije o fenomenima žanra koji je, i dalje, gurnut u zapećak i na obodu "oficijelne" književnosti osuđen na tek puko egzistiranje. Po strani od glavnih tokova oficijelne, medijski propraćene beletristike, Pavlov mrtav-ladan ispisuje prozu autentičnog, samosvojnog stila zadržavajući, uporno, tajnu titulu vojvođanskog Prusta: proza za tiho čitanje i jako uživanje. Lucidni, a ludistički stihovi večitog dečaka M. Raičevića, svežeg i ornog da nasmeje, ali i rasplače svoje verne čitaoce smeštajući ih u vreme koje uvek mora da istekne i sudbinu Čoveka neumitno okončava, nalazi se na jednom kraju ljudskog bitisanja. On je i zabavan, on je i znalac sveta i on nas upozorava: u ogledalu nema ničega i to treba da nas uplaši. Na drugom kraju je "stroga" (duhovna) poezija S. Radulovića koja govori o trajnoj, neprolaznoj potrazi za suštinom i smislom bitisanja. Čitaj, nemoj da se plašiš!

* * * * * * * * * * *

DANICA ANDREJEVIĆ (Beograd)

1. IZ MRTVOG UGLA, Ivana Dimić ("Laguna")

2. ZEMUNSKA KNjIGA MRTVIH, Predrag Marković ("Solaris")
3. LAKONOGI DAN, Jelena Lengold ("Arhipelag")
4. NIJEDAN OD SEDAM, Mihajlo Pantić ("Arhipelag")
5. SELENA ILI PRIČE IZ ZELENE KUTIJE, Slavica Garonja (SKZ)

Foto privatna arhiva

I. Dimić se opire demonima i svekolikom urušavanju identiteta u apsurdnom svetu. Ona razgrće pokoricu sveta i nalazi zlo i opačinu realnosti u kojoj ljudi umiru sami od sebe. P. Marković objavljuje fizičke i metafizičke markere romana o Zemunu i Davidu Albahariju. Među javom i međ snom nova istorija igra svoj crni ples u novoj enciklopediji mrtvih. Lengoldova nastavlja s autopoetičkim "procesom sebe". Ona vrši vivisekciju lakih i teških događaja u toku odrastanja i zarastanja životnih rana. Povest o spoznaji sebe praćena je maticom ljubavi, muzike, haosa i skepse. Igra narativnih ljubavnih perli Pantića govori o emotivnim parovima različitog karaktera, zanimanja i mentaliteta. Urbane ljubavi se opiru smrti, a priča teče lako, izlivena iz proživljenog iskustva, s prirodnošću koja nije lišena artizma. Više lica je našlo pisca u pričama Slavice Garonje. Autorkin narativ je artikulisan zrelim stilom i klasičnim narativom. To su elegični istorijsko-lirski zapisi o srpskoj prošlosti.

* * * * * * * * * * *

ELMA HALILOVIĆ (Novi Pazar)

1. UNUTRAŠNjE MORE, Danica Vukićević ("Nojzac")
2. DECA NEDOĐINA, Miloš K. Ilić ("Plato")
3. FILATELIST, Nebojša Lapčević ("Povelja")
4. DRUGA PAMET, Miroslav Cera Mihailović (SKZ)
5. LIMUNOVO DRVO U PODRUMU, Rade Tanasijević ("Povelja")

Foto privatna arhiva

Prozni zapisi D. Vukićević, zamišljeni kao strastveni eksperiment, dokazuju da su istinski pesnici raspevani prozaisti. Roman M. K. Ilića problematizuje formiranje ličnosti u ratu zahvaćenoj zemlji, prikazujući surovost odrastanja kroz pokidane porodične odnose, i kroz učestale okršaje bandi. Zbirka N. Lapčevoća zamišljena je kao linearno putovanje po svetu, istoriji i istoriji literature. Zbog nekoliko antologijskih pesama može se smatrati životnim delom ovog pisca. Knjiga M. C. Mihailovića utemeljena je kao reakcija na stvarnost i lirsko oblikovanje filozofskih stavova, a stihovi na dijalektu svedoče da je reč o pesniku koji teče niz dva jezička rukavca. I novom knjigom R. Tanasijević se pokazuje kao jedan od najznačajnijih savremenih pesnika. U svemu što je lično on nalazi opšte i biva ukorenjen u tradiciju, provlačeći nit svakog stiha kroz potku celokupne istorije poezije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

AMERIKA PRETILA, DANSKA PRODALA OSTRVA ZA 630 MILIONA $: Kopenhagen dao ostrva za 630 miliona