BIBLIOTEKE SU KLJUČEVI SVETA: Na Sajmu knjiga juče održana tribina o budućnosti pisane reči i njenom čuvanju
TRIBINA posvećena jubileju, 180 godina od osnivanja Biblioteke Srpske akademije nauka i umetnosti, održana juče na Sajmu knjiga, bila je povod da eminentni govornici razgovaraju o bibliotekarstvu danas, ali i mestu knjige u savremenom društvu.
Vladimir Pištalo, Miro Vuksanović, Selimir Radulović i Aleksandar Jerkov, Foto M. Anđela
- Od 14 knjiga koje smo imali pre 180 godina pa do milion i po štampanih i elektronskih publikacija koje imamo danas trebalo je vremena, truda i dosta ljudi koji su tome doprineli. Biblioteka SANU čuva 40 legata uglednih članova Akademije, poput Mike Alasa, Milovana Jovanovića Batuta, Vojislava Miškovića, Vaska Pope - podsetio je akademik i upravnik Biblioteke SANU Miro Vuksanović na dugu tradiciju ove ustanove.
Biblioteke i knjige, kako se moglo čuti na tribini, dele sudbinu savremenog čoveka i sveta.
- Nije mali broj savremenih ervopskih teoretičara kulture koji predočavaju da živimo u vremenu kraja knjige i da će se biblioteke, ovakve kakve su danas, pretvoriti u memljive muzeje, a da je naša stvarnost i budućnost digitalna biblioteka. Knjiga obesmrćuje čoveka, one su ono najbolje u svetu koji škripi i preti da se sruši. Biblioteke nisu samo zbirke knjiga već i predački simbol iz kojeg iznedruju knjige kao duše pisaca. One spajaju rasuto, približavaju razdvojeno, nevidljivom vraćaju vidljivo, biblioteke su ključevi sveta - poručio je Selimir Radulović, upravnik biblioteke Matice srpske.
Biblioteke su osnivane "za naobrazbu duha i srca", a ta naobrazba bi nam i danas mogla dobro doći, primetio je upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo.
- Gustav Maler je govorio da je tradicija prenošenje plamena, a ne obožavanje pepela, pa tako moramo naći način da se taj plamen i dalje prenosi. Lično sam optimističan, jer mislim da priče ne mogu da umru. Priče kreiraju jedno društvo jednako kao i institucije.
Bez priče, ni individualni smisao, ni smisao društvenih zajednica u kojima živimo ne može postojati - upozorio je Pištalo.
Lepo je to što je Srbija imala snage, volje i vrline da prepozna značaj tri srpska pisca, Vuksanovića, Radulovića i Pištala, i postavi ih da vode tri značajne kulturne institucije, primetio je Aleksandar Jerkov, književni kritičar i upravnik Univerzitetske biblioteke.
- Nigde ni u čemu Srbija nije imala takvu vrstu kontinuiteta i visokog dometa kao u književnosti. Naša književnost je davno prešla naše majušne granice i u rangu je velikih svetskih literatura. Verujem da ima nade za nas da, s jedne strane, sačuvamo našu tradiciju i da se osvrnemo ka njoj, a da istovremeno budemo i ljudi 21. veka. Da budemo kao najbolje i najrazvijenije zemlje u svetu po pitanju tehnološke i finansijske spremnosti, a da ostanemo kao najnerazvijenije zemlje na svetu posvećene svojoj kulturi, zemlje koje vode računa o pismenosti, o književnosti i mestu čoveka u tome - zaključio je Jerkov na jučerašnjem skupu.
BONUS VIDEO:
KNEZ MILOŠ JE ODAVDE OBJAVIO SLOBODU: U porti Saborne crkve čulo se vekovima zabranjeno zvono
Preporučujemo
ANDRIĆ BI BIO ZAHVALAN: Tribina o izazovima kritičkog izdanja dela našeg nobelovca
26. 10. 2022. u 07:45
RUSKI PISAC MAKSIM ZAMŠEV OTKRIO: Ko je najpopularniji srpski pisac u Rusiji
26. 10. 2022. u 08:45
TRIBINA NA SAJMU POSVEĆENA ZAŠTITI PISMA: Nek ćirilica bude ono po čemu se prepoznajemo
25. 10. 2022. u 14:14
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)