KNJIŽEVNA KRITIKA: Demontaža aranžiranja i rearanžiranja

ZORAN Milutinović, profesor južnoslovenske književnosti na Univerzitetskom koledžu London i član evropske akademije nauka Academia Europea (London), posle monografije "Bitka za prošlost.

Foto: Privatna arhiva

Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam" (2018) u kojoj je ubedljivo razobličio bošnjački nacionalistički diskurs o Andriću, objavio je dvojezično (na srpskom i na engleskom jeziku) knjigu "Fantom u biblioteci" (2022) čiji je podnaslov: "Postoji li srpski nacionalistički diskurs o Ivi Andriću?".

Knjiga je detaljna kritička analiza poglavlja The Serbian Discourse on Ivo Andrić iz zbornika Trauma - Generationen - Erzahlen, poglavlja čiji je autor Nenad Veličković, profesor srpske književnosti na Univerzitetu u Sarajevu (FBiH). Veličković razmatra navodni srpski nacionalistički diskurs o Ivi Andriću kroz pojedina dela devet autora: Isidore Sekulić, Milana Bogdanovića, Đorđa Jovanovića, Petra Džadžića, Zorana Konstantinovića, Vladimira Dedijera, Nikole Koljevića, Predraga Palavestre i Vuka Milatovića.

Zašto je Veličković izabrao baš ove autore da bi pokazao "nacionalizam" u recepciji Andrića ostaje nejasno, budući da Milutinović navodi još 48 srpskih književnih kritičara i teoretičara od kojih su mnogi napisali knjigu ili dve o Andriću. Slobodni smo da primetimo da na Veličkovićevom spisku "srpskih nacionalističkih kritičara" nema živih autora, što nas navodi na pomisao da je ipak lakše kritikovati mrtve - ne mogu da polemišu.

Foto promo

Veličković je svoju analizu objavio na engleskom jeziku, namenjujući je prvenstveno onima koji ne znaju srpski jezik, pa nisu u prilici da sami istraže šta su "srpski nacionalisti" pisali o Andriću. Zato je dobro što je Milutinović odgovorio na oba jezika, kako bi se i šira inostrana publika upoznala sa stvarnom recepcijom Andrića u ovdašnjoj književnoj kritici.

Čitaoca koji bi, uz Veličkovića, poverovao u osnovanost teze da su, navodno, bošnjački nacionalisti Andrića protumačili kao mrzioca muslimana i osmanske Bosne jer su ga takvog predstavili srpski književni kritičari, knjiga "Fantom u biblioteci" razuverava strpljivom i uverljivom analizom, korak po korak, red po red, neumoljivo demontirajući Veličkovićevo aranžiranje i rearanžiranje činjenica i njegovu nategnutu i pogrešnu interpretaciju.

Milutinović to čini najpre utvrđujući okvire u kojem je posmatran navodno jedini srpski diskurs o Andriću, potom pokazujući kako su iz konteksta istrgnute rečenice, pa i polurečenice, "srpskih nacionalista", dok su njihovi drugačiji, za razumevanje veoma značajni iskazi izostavljani samo zato što ne odgovaraju osnovnoj Veličkovićevoj tezi.

U konačnici, Milutinović sažima sopstveni pregled Veličkovićevih pseudodokaza za postojanje navodnog srpskog nacionalističkog diskursa o Andriću zaključkom: "Stvaranje mita o postojanju srpske nacionalističke kritike Ive Andrića služi samo tome da odvrati pažnju od onoga što postoji: bošnjačka nacionalistička i islamistička kritika Andrića, koju su stvorili vođe savremenog bošnjačkog nacionalizma".

Odajući izuzetno priznanje profesoru Milutinoviću za ovu studiju, ne možemo ostati nezapitani zašto takve intelektualne poduhvate u odbranu srpske književnosti i književne kritike maramo da čekamo da dođu iz Londona i zašto su mnogi naši uglednici iz institucija čiji je osnovni zadatak zastupanje istine o srpskoj kulturi toliko nezainteresovani i inertni kada je reč o poplavi malicioznih ideoloških tumačenja lika i dela našeg nobelovca.

Preporučujemo

Kultura

0 0

KNjIŽEVNA KRITIKA: Nebeska aristokratija

26. 07. 2022. u 15:30

Kultura

0 1

KNjIŽEVNA KRITIKA O ljubavi i bolu: Mihajlo Pantić, "Nijedna od sedam", "Arhipelag"

20. 07. 2022. u 20:30

Kultura

0 0

KNjIŽEVNA KRITIKA: Stalan osećaj bezdomnosti

05. 07. 2022. u 12:30

Kultura

0 0

KNjIŽEVNI ŽIVOT: Dragan Lakićević, "Zamak", "Partenon"

21. 06. 2022. u 13:30

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije