ZLATIBORCI PO DOBRU UPAMĆENI: U Čajetini otvorena izložba i predstavljena knjiga o znamenitim ličnostima ovog kraja

D. GAGRIČIĆ

02. 07. 2022. u 12:30

ŠTAMPANjEM knjige i otvaranjem izložbe "Dobrostivi i časni putevi gospodnji - Zlatiborci po dobru upamćeni" istoričara Snežane Đenić i akademskog slikara Radomira Vergovića, Biblioteka "Ljubiša R. Đenić" u Čajetini na Vidovdan je obeležila svoj dan i 118 godina od osnivanja najstarije ustanove kulture zlatiborskog kraja.

ЗЛАТИБОРЦИ ПО ДОБРУ УПАМЋЕНИ: У Чајетини отворена изложба и представљена књига о знаменитим личностима овог краја

Foto D. Gagričić

Brojna svedočanstva iz arhiva, literature i usmenih kazivanja svojevrstan su pomenik znamenitih ličnosti zlatiborskog kraja tokom 19. i 20. veka i deo buduće postavke Muzeja Zlatibora.

Nastojanje da se podseti na dug prema precima, prate slike Radomira Vergovića, koje od prethodne decenije oplemenjuju prostor Biblioteke.

Uz životopise u javnosti poznatih Zlatiboraca, - serdara Jovana Mićića, osnivača Čajetine i uzdanice knjaza Miloša na granici prema Otomanskoj carevini, te đenerala Krsta Smiljanića, komandanta Drinske divizije u proboju Solunskog fronta i Dimitrija Tucovića, vođe socijalističkog pokreta u Srbiji, knjiga i izložba osvetljavaju životni put još devet ličnosti, od seljaka do kafedžija, trgovaca, sveštenika i kulturnih poslenika stasalih među borovima i brvnarama, pod nebom planine.

- Za razliku od ranijeg "Pomenika" Milana Đ. Milićevića, kao i nekih kasnijih, posvećenih isključivo muškarcima, ovaj je posvećen i ženama - ističe, pored ostalog, recenzent prof. dr Radoš Ljušić.

Radomir Vergović i Snežana Đenić, Foto D. Gagričić

- Žene ovog kraja, od običnih do jedne visokoobrazovane, kao i zbirka ilustrovanog materijala, novina su za ovakav pomenik lokalnih ličnosti, te su stoga vredni svake pažnje i poštovanja. Milica Marković Stanojević bila je prva fakultetski obrazovana žena u čajetinskoj opštini, profesor biologije u više gradova, a po penzionisanju vratila se u zavičaj i u Sirogojnu učila đake i pomagala izlasku sela iz siromaštva.

Sofija Mićić, supruga Jovana Joca Mićića, mlađeg unuka rujanskog serdara, zapamćena je po dobročinstvu i uključivanju u sve aktivnosti koje su uticale na razvoj varošice. Po vrlinama i časti trag su ostavile i dve sestre Nikić, udate u Smiljaniće. Popadija Katarina izrodila je petnaestoro dece i svu je (osim dvoje rano umrle) izvela na put ili upisala u visoke škole pošto joj je muž umro. Na stranicama knjige za Krunu je istaknuto da je ratna heroina, simbol stradanja žene u Velikom ratu, a uspešno je vodila kafanu u Čajetini.

Odavde su naši koreni, Foto D. Gagričić

Svaka od biografija 12 ličnosti je, kako kaže istoričar Snežana Đenić, u malom istorija vremena i prostora u kom su ostavljali trag. Među odabranim zaslugama i istorijskom ulogom su Mijailo Jevremović, marveni trgovac, poslanik i pionir turizma, prota Radosav Smiljanić, graditelj česama i belega soluncima, Sekula Knežević Ćaldović, neimar puteva, te hidrolog, akademik Miladin Pećinar, "čovek koji je umeo da sluša reke" i Ljubiša Đenić Pujo, začetnik prve muzejske zbirke Zlatibora.

Milica Marković, Foto Privatna arhiva

Kruna Smiljanić, Foto Privatna arhiva

SJAJ RAZUMA, OGANj POD VEĐAMA

NIJE teško prepoznati Zlatiborce, ljude stamenog držanja i otvorenog pogleda. Nežnost očiju Milice Marković, sjaj razuma u pogledu inženjera Pećinara, oganj pod veđama serdara Mićića ili smirena odlučnost generala Smiljanića odaju postojanost njihovih uverenja. Snažnom bojom slikar Vergović je oživeo te časne ljude, čija su dela uzdizala etički kodeks stanovnika prostrane planine - istakla je na otvaranju izložbe Katarina Dogandžić, itoričar umetnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri