SVEDOČANSTVA TITOVOG BIOGRAFA: Predavanje Muharema Bazdulja na Jutjub kanalu KCNS Vladimiru Dedijeru (VIDEO)

07. 03. 2022. u 22:38

„ARHEOLOGIJU Atlantide", ciklus tribina o značajnim, a skrajnutim figurama srpske kulture, Muharem Bazdulj nastavlja predavanjem o Vladimiru Dedijeru. Ko je bio čovek koji je široj javnosti najpoznatiji kao Titov biograf, postepeno se otkriva nizom priča i svedočanstava koje Dedijera osvetljavaju kao veoma zanimljivu i intrigantnu ličnost svog vremena.

СВЕДОЧАНСТВА ТИТОВОГ БИОГРАФА:  Предавање Мухарема Баздуља на Jутјуб каналу КЦНС Владимиру Дедијеру  (ВИДЕО)

foto: KCNS

Napuštanje studija prava zbog teške finansijske situacije i angažman u „Politici", okolnosti su koje su u velikoj meri odredile čitav njegov autorski profil i opušteniju literarnu poetiku koja ga prezentuje kao „pomalo divljeg i neformalnog autora".

Od dopisničkih angažmana iz Ljubljane i Londona, preko aktivnog delanja u Komunističkoj partiji, do porodičnih tragedija (prva Dedijerova žena Olga poginula je za vreme bitke na Sutjesci, a trinaestogodišnji sin Branko izvršio samoubistvo pod pritiscima tajnih službi, kao i drugi sin Borivoje) i poznanstava sa najviđenijim savremenicima iz svih kulturno-političkih sfera, Dedijer je predstavljen kao veoma važna figura svog doba.

Bio je delegat Jugoslavije kada su u San Francisku formirane UN, vodio je dnevnik koji ga je kvalifikovao za poziciju Titovog biografa, bio je član, a zatim i predsednik Raselovog suda koji je ispitivao ratne zločine u Vijetnamu i Latinskoj Americi, poznavao je ljude poput Čaplina, Pikasa, Markesa, Sartra – „celu političku i umetničku reprezentaciju 20. veka", a sa mnogima od njih je i blisko sarađivao.

Milovan Đilas

„Afera Đilas" uzrokovala je Dedijerov disidentski status, i mada mu nije ukinuta sloboda, izgubio je pozicije, stan i posao i postao socijalni izopštenik. Zahvaljujući reputaciji, fakultetskom obrazovanju i dobrom poznavanju engleskog jezika, na Zapadu mu je ponuđen angažman, te se preselio u SAD, gde je napisao svoj magnum opus, i, prema Bazdulju, najznačajnije delo – „Sarajevo 1914" (prvobitno objavljeno na engleskom pod nazivom „The road to Sarajevo"), „definitivnu i neprevaziđenu knjigu o Sarajevskom atentatu".

Bazdulj ističe naročito Dedijerovo zanimanje za ratno pravo i iz te perspektive pokušava da nasluti njegov stav o trenutnom sukobu između Rusije i Ukrajine, podsećajući na veliki intervju koji je Dedijer godinu dana pred smrt dao S. Pljakiću i u kom je napomenuo da „moćni dugo pamte i osvetnički su nastrojeni".

Kao jednu od zanimljivosti iz Dedijerovog života, Bazdulj navodi detalj sa njegove pristupne besede u SANU, kada se povodom dopunjenog i kritikom prožetog izdanja Titove biografije, Mihiz Dedijeru obratio sledećim rečima: „ovovremeni Kraljeviću Marko, iako si turska pridvorica, alʼ si opet naša perjanica".

Kompletno predavanje Muharema Bazdulja „Vladimir Dedijer:Prilozi za biografiju" možee se pogledati na Jutjub kanalu KCNS.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TUKAO ME JE SVAKI DAN: Goca Lazarević progovorila o teškoj prošlosti - Mnogo sam se namučila, sve je bilo surovo