VELIKI ZNALAC FILMA: Odlazak uglednog kritičara i publiciste Milana Vlajčića
UGLEDNI novinar i pisac, ali iznad i pre svega književni i filmski kritičar onog najređeg kova - čovek čijoj se reči verovalo, Milan Vlajčić napustio nas je u 82. godini.
U filmskom i televizijskom, te književnom svetu, ali i šire - na celokupnoj kulturnoj sceni, gotovo da nema autora koji nije sa strepnjom iščekivao i posebno cenio upravo mišljenje popularnog Vlaje. Uvek argumentovano i temeljno obrazloženo, nikada pregrubo sročeno već blagonaklono i prema umetniku i prema umetnosti, to je mišljenje značilo mnogo i autoru i publici, koja je u potpunosti verovala njegovom kritičarskom nervu i izboru. Sa podjednakim je žarom i uzbuđenjem Vlajčić je pratio kako ostvarenja onih davno etabliranih, tako i dela novih stvaralaca, čija nam je imena neretko upravo on otkrivao.
Na sličan je način pisao i o knjigama, pre svega - voleći ih, samo čitanje, ali i pisce.
On je bez pauze pratio stvaralaštvo na raznim poljima, oplemenivši "usput" nebrojene knjige svojim predgovorima ili pogovorima, dok su priznanja decenijama pratila njegov stvaralački, a pogotovo kritičarski rad: od nagrade za najbolju jugoslovensku filmsku kritiku davne 1977, "Milan Bogdanović", "Dušan - Duda Timotijević" (koju su dodeljivale TV novosti) i "Zlatno pero" (Institut za film u Beogradu) za kritiku, Zlatni beočug grada Beograda za trajni doprinos kulturi, preko nagrade za vrhunski domet u kulturnom novinarstvu koju dodeljuje Fondacija Tanja Petrović, "Nebojša Popović" za trajni doprinos filmskoj kulturi... Jedan od osnivača je i prvi predsednik Suda novinske časti u NUNS, član je Srpskog književnog društva (SKD) i srpskog Pen centra, Međunarodne asocijacije filmskih kritičara FIPRESCI (Minhen), akademija AFUN i PANU, bio je član međunarodnih žirija na filmskim festivalima u Kanu, Berlinu, Veneciji, Montrealu, Beču, Minhenu, Krakovu i Monpeljeu.
Bio je oženjen novinarkom i urednicom Duškom Maksimović.
- Uz tekstove Milana Vlajčića smo odrastali - napisao je povodom odlaska Vlajčića Boris Trbić, dramaturg i dokumentarista, profesor na filmskim školama u Melburnu.
- Imali smo priliku da ih čitamo, da sa njima polemišemo, da kroz njih upoznajemo. Ne, nismo se uvek sa njima slagali, ali bili su odlični za počinjanje nekakvog dijaloga o kulturi, za "za" i "protiv", za neku vrstu razgovora. Odrastao sam i kao student čitao njegove tekstove, nekada smo ih citirali, ne spominjući gde smo pronašli informacije ili recenzije, drugi put maltene hvaleći se kako se ne slažemo. Ali tekstovi su bili važni. Govorio je na promociji moje knjige u FCS Srbije pre devet godina. Lepo, staloženo, na sjajan način, već stariji čovek koji je mogao da svoje mišljenje artikuliše jasno, ali i ostavi prostor za dijalog. I opet se nismo u svemu složili. Ali smo pričali jako lepo, prvi i jedini put.
Omaž na Festu
DIREKTOR Jugoslovenske kinoteke i umetnički direktor Festa Jugoslav Pantelić izjavio je da će predložiti Savetu Festa načine na koje bi se Milanu Vlajčiću mogao dati omaž u toku jubilarnog izdanja Festa.
- Vlajčić je ostavio dubok i važan trag u istoriji Festa, koji je pratio od njegovog prvog izdanja... Neshvatljivo je kako ćemo tokom ovog jubilarnog izdanja provoditi vreme između projekcija, a da njega ne vidimo - rekao je Pantelić i izrazio zadovoljstvo što je u Kinoteci snimljena Vlajčićeva profesionalna i životna ispovest u okviru programa "Razgovori u Kinoteci".
Žirirao i za "Mešu"
ROĐEN 23. avgusta 1939. u Beogradu, diplomirao je na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti beogradskog Filološkog fakulteta. Književne kritike i oglede objavljuje od 1960, bio je u više navrata u žiriju za dodelu "Ninove" nagrade i dugogodišnji član Velikog žirija "Novosti" za dodelu nagrade "Meša Selimović".
Od 1970. kao novinar i urednik "Politike" pisao je pozorišnu, televizijsku i radio-kritiku, a od 1985. dve decenije je bio stalni filmski kritičar tog lista, potom kritičar i kulturni komentator lista "Blic", a tokom poslednje dve godine kritičar portala i dnevnog lista "Nova".
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (1)