REVOLUCIJA SLIKE U SLICI: Dela evropskih i domaćih autora u dva beogradska izložbena prostora - Galeriji SANU i Kući legata
SVOJE viđenje uzbudljivih dešavanja na umetničkoj sceni Evrope, ali i naših prostora, u drugoj polovini 20. veka, u dva beogradska izložbena prostora - Galeriji SANU i Kući legata, od večeras će predstaviti Danijel i Gunar Kvaran.
Francusko-islandskom kustoskom paru, koji je domaća likovna publika upoznala kao umetničke direktore 57. Oktoborskaog salona, za ovu priliku pridružila se naša istoričarka umetnosti Dina Debeljak Pavić, kustos Kuće legata. Zajednički potpisuju postavku nazvanu "Slika slici - evropsko figurativno slikarstvo šezdesetih i sedamdesetih".
Koncipirajući izložbu autori su krenuli od stava da su sedma i osma decenija prošlog veka donele fundamentalne promene u domenu slikarske umetnosti:
- U Evropi se postepeno pojavljivao veliki broj mlađih umetnika koji su okrenuli leđa i apstrakciji i tradicionalnom figurativnom slikarstvu. Oni su počeli da razvijaju figurativne radove i radove zasnovane na predmetima koji su uglavnom imali utemeljenje u citiranju, kao i u njihovoj ličnoj egzistenciji - koristeći postojeće slike iz časopisa, već medijski posredovane ili svoje sopstvene fotografije, koje bi odražavale ovo novo društvo koje karakterišu konzumerizam, društveni sukobi, kolonijalni sukobi i Hladni rat - pišu Danijel i Gunar Kvaran, u svom programskom tekstu objavljenom u katalogu.
Postavka "Slika slici" predstaviće tako radove 21 predstavnika evropske figuracije šezdesetih i sedamdesetih godina: Ričarda Hamiltona (1922-2009), Žaka Monorija (1924-2018), Eroa, Mimo Rotela (1918-2006), Edvarda Aroja, Alana Žakea (1939-2008), Gerharda Rihtera, Andreja Jemeca, Vere Fišer (1925-2009), Kiki Kogelnik (1935-1997), Berka, Evelin Aksel (1935-1972), Petera Klasena, Petera Stampflija, R.B. Kitaja (1932-2007), Valerija Adamija. Sa domaće scene zastupljeni su radovi Dušana Otaševića, Miće Popovića (1924-1996), Aleksandra Cvetkovića, Božidara Damjanovskog i Vladimira Veličkovića (1935-2019).
- Izložba ima za cilj da prouči i poveže lokalnu i evropsku umetničku scenu i predstavi beogradskoj publici najznačajnije predstavnike evropske figurativne scene šezdesetih i sedamdesetih godina - istakao je Filip Brusić Reno, direktor Kuće legata, najavljujući juče postavku koja će trajati do 16. decembra.
Pored toga što istorijski tumači umetničke prakse tog doba, poput pop arta i figuracije, koje su koristile fotografije ikona pop muzike, filma, politike i montažom, kopiranjem i drugim tehnikama problematizovale širok spektar pitanja, od realnosti do originalnosti, ova izložba je, prema rečima jednog od autora, Gunar Kvaran, i vrlo aktuelna:
- Ona otvara pitanja koja postavljamo i mi danas.
Prema njegovim rečima, umetnici u Evropi, ali i Jugoslaviji, su, šezdesetih i sedamdesetih, napustili tradicionalan pristup umetnosti, fokusirajući se na slike kroz koje se posreduje stvarnost:
- Važne stvari su se dešavale u različtim delovima Evrope, koje su bili revolucionarne u posmatranju samog pojma umetnosti. Revolucija se temeljila uglavnom na prisvajanju citata i slika uz eventualno uključivanje fotografija koje su napravili sami umetnici - istakao je Kvaran.
Izložbu će u Galeriji SANU, večeras u 19 časova otvoriti ministarka kulture Maja Gojković.
Fotografija kao polazište
- UMETNICI su fotografiju koristili kao polazište u svom radu, direktno je prenoseći na platno u tehnici akrila ili u tehnici sitoštampe, a potom je serijski umnožavajući - ističe, između ostalog, u katalogu Dina Debeljak Pavić.
- Fotografijom se, takođe, problematizuje pitanje roda, seksualnosti i prezentacije žene u umetnosti, masovnim medijima i kulturi. Primarnu ulogu pri svemu tome imaju sirovi materijali, preuzeti iz umetničke i fotografije masovnih medija, reklama, časopisa, novina, filma, televizije, ili pak iz kanona istorije umetnosti.
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (0)