KNJIGA JE VIŠESTRUKO UGROŽENA: Biblioteka SANU obeležila dva velika jubileja

A. Vojinović

15. 06. 2021. u 21:54

BIBLIOTEKA Srpske akademije nauka i umetnosti juče je obeležila veliki jubilej - 180 godina postojanja i 30 godina rada Tribine.

КЊИГА ЈЕ ВИШЕСТРУКО УГРОЖЕНА: Библиотека САНУ обележила два велика јубилеја

Foto N. Skenderija

Povodom rođendana, SANU je objavila dve knjige - "Biblioteka SANU: 1841-2021" autorki Sanje Stepanović Todorović i Marine Ninić i "Tribina Biblioteke SANU: 1991-2021", koju su priredili Danka Kuželj i Dragoslav Boro.

Upravnik Biblioteke SANU Miro Vuksanović podsetio je da su prve knjige dobijene od Tirola 1842, kada je bilo četrnaest jedinica, da bi se taj broj danas "uzvisio na milion i pola drugog miliona". Govoreći o monografiji posvećenoj istoriji Akademijine riznice pisane reči, istakao da je reč o lepoj knjizi, brižljivo urađenoj i celovitoj, s pouzdanim i proverenim činjenicama. Zatim se u svojoj besedi okrenuo temi digitalizacije:

- Sa željom da knjiga ne ostane pastorka modernog doba i najezde opšte digitalizacije, pri čemu se ponegde ne zna da digitalna kopija štiti original, a da ga ne može zameniti. Da niko ne jemči koliko elektronska verzija može da traje, da su sve pretpostavke neizvesne, da pouzdano znamo da papir ako ga pazimo može da traje vekovima, da je to mera i za pergament i za druge davno proverene podloge štampanih ili drugim načinom otisnutih slova, da možemo menjati mikrofilmove, diskove, trake i druge nosioce slike i zvuka, ali da nikad ne možemo zameniti čitanje i istinu da je život knjige u čitanju, da je knjiga bez čitanja ćutljiva kao kamen.

Vuksanović je istakao i važnost knjige u njenom klasičnom obliku:

- Hoću da kažem da je takva knjiga u savremenom društvu višestruko ugrožena: odavno nije jedini izvor znanja (to i ne treba da bude), jer razne prečice vode u nauku gde je nagrada za članak bezmalo ista kao za monografiju, da su knjige prve stvari koje naslednici iseljavaju iz stanova i kuća, da su nacionalne biblioteke i srodne ustanove zatrpane duplikatima u poklonima koje nisu mogle odbiti, da svako može da objavi knjigu, da i debljina lepenke određuje vrednost štiva, da se rodoslovne ispovesti takmiče u lažnom veličanju prošlosti, da perjana, pornografska, prostoproširena i slična literatura postaje zamena lektiri i dobrom ukusu, da estradni zabavljači dolaze na mesta ranije određena za umetnike višeg reda i da su knjige postale višak svuda gde je učenost postala manjak.

Foto N. Skenderija

Ljubomir Vuksanović

Jedna od dve autorke monografije o Biblioteci SANU Sanja Stepanović Todorović istakla je da je inicijativa za pisanje ove knjige potekla upravo od upravnika Biblioteke SANU Mira Vuksanovića krajem 2016, nakon obeležavanja 175 godina Akademije, kada je postalo jasno da podaci o biblioteci nisu sasvim pouzdani i da bi trebalo utvrditi najvažnije datume iz njene istorije.

- Cilj je bio da dođemo do jedne celovite, obuhvatne slike o Biblioteci, do uravnoteženog preseka njenih 180 godina u tri veka. Za nas dve rad na knjizi je bio jedno lepo putovanje kroz istoriju Biblioteke, ispunjeno mnogobrojnim pojedinačnim otkrićima: kada su kupljene prve knjige, ko su bili prvi darodavci, kada i sa kim su uspostavljene prve razmene, kako je nastala Fototeka, šta je najvrednije u posebnoj biblioteci Milana Jovanovića Batuta - navela je Sanja Stepanović Todorović.

Potpredsednik SANU Ljubomir Maksimović podsetio je prisutne zvanice da iduće godine treba da počne rekonstrukcija Palate SANU, koji bi, kako je istakao, mogao da unapredi organizovanje i angažovanje Akademije, ali i same biblioteke.

Na svečanosti je pročitana i recenzija o monografiji koju je napisao akademik Vasilije Đ. Krestić, koji je bio sprečen da dođe na proslavu.

GOJKOVIĆEVA: ČUVARI PROŠLOSTI

MINISTARKA kulture Maja Gojković čestitala je Akademiji veliki jubilej rekavši da je njena biblioteka čuvar DNK SANU, kao i da nema mnogo institucija koje mogu da se podiče trajanjem od 180 godina.

- Pisana reč je odigrala jednu od ključnih uloga u našem opstanku. Upravo ovde se čuvaju neki od najvrednijih rukopisa na ovim prostorima. Među njima se nalazi i lična biblioteka reformatora srpskog jezika Vuka Karadžića. Od velike je važnosti da SANU i njena biblioteka ne budu samo čuvari i negovatelji slavne prošlosti, već da sve ono što je ostalo kao neprolazni trag naše nauke i kulture prenose savremenim generacijama - podvukla je ministarka Gojković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!