VEČNO ŽIVE SRPSKI SLIKARI: Novo izdanje temeljne knjige nacionalne kulture iz pera akademika Dejana Medakovića (1922-2008)
U SUSRET stogodišnjici rođenja Dejana Medakovića (1922-2008), jedne od najznačajnijih ličnosti srpske kulturne i intelektualne scene druge polovine 20. veka, istoričara umetnosti i pisca, profesora i dekana Filozofskog fakulteta, akademika i predsednika SANU, pred čitaocima je luksuzno obnovljeno izdanje njegove kapitalne knjige "Srpski slikari 18-20. veka - likovi i dela".
Reč je o zajedničkom poduhvatu izdavačke kuće "Prometej" (uspomenu na velikana čuvaju i dodeljujući nagradu za memoarsku prozu sa njegovim imenom) i Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture (u godini jubileja ove institucije, 70 godina postojanja), koji su pomogli republičko Ministarstvo kulture i informisanja i Pokrajinska vlada Vojvodine.
- Retko se može pronaći ovako vredno delo, koje spada u temeljne knjige nacionalne kulture, koje je doživelo veliko priznanje stručne javnosti i koje je više od pola veka ocenjivano kao delo neprolazne vrednosti - piše u predgovoru dela, sada štampanom u velikom formatu, sa do sada najvećim brojem kvalitetnih reprodukcija.
- Dejan Medaković u ovoj vanrednoj naučnoj sintezi nastavio je tamo gde su njegovi prethodnici davno zastali, pronašao je izuzetan put kako da poveže istorju, ličnosti i umetnost koristeći svoje ogromno znanje, erudiciju i, što je možda najvažnije, posebnu ljubav prema ličnostima koje je obradio na živ, samo njemu svojstven način. Ovo je knjiga i stila i znanja, skladna upotreba reči i stručnih termina, opisa i ocena, slobodnih metafora poduprtih činjenicama sa pravim literarnim opisima.
Rešavajući mnoga nerešena pitanja biografija i opusa srpskih slikara, Dejan Medaković se, kako je napisao u uvodu ove knjige, poput mnogih prethodnika i savremenika, susretao sa teškoćama - kako onim izazvanim tragičnim sudbinama naših umetnika, tako i s posledicama ratnih vihora, koji su doprineli razbijanju celovite slike o njima:
Teškoće oko rekonstruisanja davno iščezlih celina povećane su i nepostojanjem nekog organizovanog institutskog rada i sistematskog prikupljanja podataka o umetnicima i delima novije srpske umetnosti - zapisao je akademik. - Baveći se godinama Srbima slikarima, već odavno imao sam nameru da u obliku portreta i kraćih monografija prikažem važnije nosioce našeg umetničkog razvoja, posebno onog u 19. i 20. veku.
U ovom delu je tako Medaković pružio sliku života i rada Hristifora Žeferovića, Janka Halkozovića, Zaharija Orfelina, Teodora Kračuna, Jakova Orfelina, Teodora Ilića Češljara, Arse Teodorovića. Ali i Konstantina Danila, Jovana Klajića, Pavla Simića, Novaka Radonića, Đure Jakšića, Steve Todorovića, Miloša Tenkovića, preko Đorđa Krstića, Stevana Aleksića, Leona Kojena, Ljubomira Ivanovića, Marka Murata do Uroša Predića i Paje Jovanovića. Svima njima u ovoj knjizi Medaković je uspeo da sabere i oceni stvarne zasluge za razvoj srpske umetnosti.
- Knjiga "Srpski slikari" prividno je lako pisana - u suštini ona zahteva obrazovanog, aktivnog čitaoca, sigurnog znanja i žive mašte - zaključio je svojevremeno akademik Svetozar Radojičić, dok je akademik Vojislav J. Đurić u ovom delu, kojim je "srpsko slikarstvo dobilo evropske okvire", prepoznao spregu "znanja, obimnog istraživanja, ličnih iskustava i ukusa".
Uznemirujuće istine
IMA u ovim portretima, kada se u celini vide, i nekih uznemirujućih istina, primetio je profesor Lazar Trifunović:
- Zašto se u ta dva veka u Srbiji tako kratko i malo umetnički živelo, zar su u ovom našem prostoru intelektualni duhovi odvajkada stavljeni pred nepremostiva iskušenja? Porazno je pročitati - ima li nečeg prokletog u ovom našem narodu - da većina umetnika kojima se bavi ova knjiga nije doživelo pedsetu, da je mnogi od njih kraj života dočekao razočaran, u nemaštini, - "bijahu pri smrti drugovi plačni beda tuga i glad", kako je o njima pevao još Lukijan Mušicki.
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (0)