FANTAZMAGORIJE NA DAR: Slikar Dobri Stojanović o svom poklon-legatu koji je namenio Narodnom muzeju u Vranju

Miljana Kralj

25. 05. 2021. u 06:53

KADA ga pitaju šta za njega znači slikati, veteran našeg likovnog stvaralaštva Dobri Stojanović (1943), najčešće odgovara da je to kada na platno stavite svoje boje.

ФАНТАЗМАГОРИЈЕ НА ДАР: Сликар Добри Стојановић о свом поклон-легату који је наменио Народном музеју у Врању

Foto Narodni muzej Vranje

Dela koja je stvarao tim ličnim koloritom, tokom više od pola veka, zadiru u svet koji je između nemogućeg i stvarnog, svesnog i nesvesnog, sna i jave.

Jedan deo tih fantazmagorijskih vizija, 70-80 ulja na platnu, 15-20 crteža, i isto toliko grafika, odlučio je da pokloni Narodnom muzeju u Vranju, koji je tim povodom, organizovao samostalnu postavku u svojoj galeriji, tokom manifestacije "Muzeji za 10".

"Dečakova zabrinutost", Foto Narodni muzej Vranje

- Kako život prolazi, a vreme izmiče, počeo sam da razmišljam šta bih mogao da uradim sa tim svojim crtežima, akvarelima, pastelima, slikama - priča umetnik, koji je legat prvo ponudio Narodnom muzeju u Vlasotincu, najbližem njegovom rodnom mestu Kalni, a kako nije stizao odgovor, obratio se kulturnoj instituciji iz nedaleko udaljenog Vranja, grada koji čuva uspomenu na velikog srpskog pisca Borisava Stankovića.

Značaj ovog autora koji je priznanja sticao ne samo u svim centrima nekadašnje Jugoslavije, već i u Belgiji i Španiji (gde je završavao postdiplomske studije), ali i drugim zemljama Evrope i sveta, u kojima je izlagao (Francuska, Švajcarska, Nemačka, Italija, Japan, SAD, Brazil...), u Narodom muzeju u Vranju, odmah su prepoznali. Kao zahvalnost za ovaj plemeniti dar, kako ističe istoričarka Mirjana Jovanović, deo budućeg legata se, na Stojanovićevoj samostalnoj izložbi, već našao pred Vranjancima, u drugoj nedelji maja.

"Ogledalo jutarnje - moja kazivanja", Foto Narodni muzej Vranje

- Galerija vranjanskog muzeja je izuzetan izlagački prostor, kojim bi se, da ga imaju, ponosili i mnogo veći kulturni centri, uključujući i Beograd - dodaje Stojanović, ističući i stručnost i entuzijazam ljudi iz ove ustanove kulture.

Plemeniti majstor

MNOGI značajni domaći i inostrani umetnici, istoričari i teoretičari umetnosti, bavili su se delom Dobrija Stojanovića. Tako belgijski kritičar Alen Virej primećuje, da je on izrazita umetnička ličnost - pravi majstor.

Odnosno da je "kompozicijom, linijom i bojom izgradio svoj svet nastanjen figurom i mitološkim bićima. Dok njegov zemljak, teoretičar Stefan Rej, smatra da je Stojanovićev rad - precizan, bogat srdačnom i plemenitom mišlju, te da Stojanović dostiže punoću koja mu omogućava da se svrsta u rang majstora savremene međunarodne umetnosti.

Bez obzira na to što je veći deo svog stvaralačkog veka proveo u Beogradu, Stojanović nije uvek bio adekvatno vrednovan, u skladu sa uspesima koje je postigao van Srbije - od toga da je ušao u Enciklopediju Britaniku, do šest međunarodnih nagrada, više od 100 prikaza i kritika, u domaćoj i međunarodnoj štampi.

- Ne znam da li je to zato što sam "južnjak" - kaže, pomalo kroz šalu.

- Vreme će, na kraju, pokazati ko je šta uradio, u čemu me najviše teše primeri Crnjanskog i Matije Vukovića, kojima za života nije ukazana adekvatna pažnja, a čija su dela kapitalno nasleđe naše kulture.

"Jutarnji zanos obzorja", Foto Narodni muzej Vranje

Za sebe smatra da još nije uradio sve što bi mogao, i da bi kao umetnik uvek trebalo da stremi višem i boljem:

- Nekadašnji klasici, poput Ticijana, Holbajna, Vermera, Betovena, Baha, doživotno su stajali na čvrstim principima svoga stvaralaštva, dok današnji umetnici duhovno posrću, prolaze kroz krize kreativnosti i samospoznaje - primećuje Dobri Stojanović. - Aristotel kaže da sreća mora ležati u duhovnom zadovoljstvu, i na nju možemo da se oslonimo samo onda kada izvire iz traganja i nalaženja istine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna