G7 i EU RAZMATRAJU NAJSTROŽU MERU DO SAD: Totalna zabrana pomorskih usluga za rusku naftu
GRUPA sedam najrazvijenijih zemalja sveta (G7) i Evropska unija vode intenzivne pregovore o jednoj od najdrastičnijih mera do sada, potpunoj zabrani pružanja pomorskih usluga za transport ruske nafte.
Foto: Profimedia/ilustracija
Prema informacijama do kojih je došao Rojters, šest izvora upoznatih sa razgovorima potvrdilo je da bi ova mera mogla postati ključni element novog paketa sankcija protiv Moskve početkom 2026. godine.
Cilj Zapada je jasan, smanjiti prihode koje Rusija ostvaruje izvozom nafte, a koji, prema procenama zapadnih vlada, čine kičmu finansiranja rata u Ukrajini.
Trenutno je na snazi ograničenje cene koje zapadne zemlje primenjuju na rusku naftu transportovanu uz zapadne usluge, brodarenje, osiguranje, finansiranje i osnovnu logistiku. Međutim, mnoge članice G7 smatraju da je mehanizam postao neefikasan, jer se Rusija prilagodila ograničenju i zaobišla ga kombinacijom viših cena, prikrivenog transporta i većom upotrebom nelicenciranih tankera.
Zbog toga se sada razmatra totalna zabrana pomorskih usluga, što bi značilo da nijedna zapadna kompanija, od grčkih brodara do londonskih osiguravača, više ne bi mogla da učestvuje u transportu ruske nafte, bez obzira na cenu po kojoj se ona prodaje.
Za Rusiju bi to predstavljalo značajan udarac jer više od trećine izvoza trenutno zavisi od tankera zapadnih kompanija, prvenstveno iz Grčke, Kipra i Malte, koje čine ogromni deo globalne pomorske flote.
Ostatak ruskog izvoza, oko dve trećine, obavlja se preko tzv. flote u senci, stotine starijih tankera nejasnog vlasništva, registrovanih u državama sa fleksibilnim regulativama. Ovi brodovi plove bez standardnih zapadnih osiguranja, sa ugroženom bezbednošću i minimalnim nadzorom.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko Zapad sprovede potpunu zabranu pomorskih usluga, Rusija bila primorana da drastično proširi tu neformalnu mrežu, što bi povećalo rizike po bezbednost pomorskog saobraćaja i životnu sredinu, posebno na rutama prema Indiji i Kini.
Tri od šest izvora potvrdila su da bi predlog mogao da bude uključen u sledeći paket EU sankcija, zakazan za početak 2026. godine. Ipak, ključna nepoznanica ostaje stav Sjedinjenih Država.
Prema Rojtersu, američki i britanski zvaničnici aktivno promovišu ovu ideju na tehničkim sastancima G7, ali konačna odluka Vašingtona zavisiće od šire strategije administracije predsednika Donalda Trampa. SAD trenutno posreduju u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, a oštriji ekonomski pritisci mogli bi da utiču na tok i dinamiku tih razgovora.
Za sada se ne zna da li bi nova sankcija bila sredstvo pritiska u pregovorima ili bi mogla biti odložena kako ne bi narušila diplomatske inicijative.
Potencijalne posledice za svetsko tržište
Ekonomski stručnjaci ocenjuju da bi zabrana pomorskih usluga mogla:
– povećati troškove transporta ruske nafte, što bi smanjilo prihode Rusije,
– izazvati kratkotrajan rast cena nafte na globalnom nivou,
– pogoršati situaciju na tržištima sirovina ako dođe do poremećaja u isporukama,
– dodatno opteretiti pomorsku infrastrukturu nezapadnih zemalja.
EU i G7 će tokom narednih meseci raditi na analizi pravnih, ekonomskih i bezbednosnih posledica ove odluke. Iako još ništa nije konačno, predlog je već izazvao debatu unutar same Evropske unije, posebno među državama sa snažnom brodarskom industrijom, koje strahuju od gubitka profita i preusmeravanja poslova ka konkurentima iz Azije i Bliskog istoka.
Ako bude usvojena, zabrana bi predstavljala najambiciozniji pokušaj Zapada da ograniči ruski energetski sektor od početka rata u Ukrajini.
(BizPortal)
BONUS VIDEO:
Preporučujemo
NIS GRADI SOLARNU ELEKTRANU U OVOM GRADU: Početak radova 15. januar
14. 01. 2026. u 21:12
OD LETA 2026: Ako vas uhvati gužva na putu, vraćaju vam novac od putarine
14. 01. 2026. u 21:03
ZAVRŠEN SUDBONOSNI SASTANAK OKO GRENLANDA! Pomeren iz Bele kuće, trajao 50 minuta, a o jednoj fotografiji svi govore (FOTO)
ZVANIČNI sastanak na visokom nivou oko Grenlanda, na kojem su učestvovali američki potpredsednik Džej Di Vens, američki državni sekretar Marko Rubio i ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda, Lars Loke Rasmusen i Vivijan Mocfelt, završen je nakon 50 minuta.
14. 01. 2026. u 18:36
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)