REZERVI IMA I ZA NAJGORI SCENARIO: Preduzimamo mere za slučaj eskalacije u Ukrajini i poremećaja na tržištu
SRBIJA je povećala rezerve energeneta i hrane i nastavlja to da čini kako bi bila spremna i za najgore situacije ukoliko dođe do eskalacije konflikta u Ukrajini, a što je najavio i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Foto AP
Stručnjaci u razgovoru za "Novosti" ocenjuju da su to mere predostrožnosti, i ističu da ne očekuju katastrofičan razvoj događaja na Istoku, koji bi izazvao dramatičan poremećaj na tržištu. U slučaju pogoršanja situacije, za nas bi problem bio skok cena nafte i gasa, jer smo u tom segmentu zavisni od uvoza. S druge strane, Srbija je agrarna zemlja i ima dovoljno hrane, ali je dobro da se povećava obim zaliha najvitalnijih proizvoda.
Podsetimo, u subotu je Vučić kazao da u Srbiji neće biti gladi. On je naveo da su kupljene velike količine osnovnih namirnica za rezervu i da je za to dato više desetina miliona evra. Građani ne treba, kako je kazao, da prave zalihe, jer ima dovoljno soli, pasulja, graška, brašna, pšenice, kukuruza...
On je kazao da u rezervi ima dovoljno nafte za nešto više od mesec dana i istakao da su to ogromne količine. Zalihe gasa u Banatskom Dvoru, kako je naveo, povećane su na 110 miliona kubnih metara, što je dovoljno za 15 do 20 dana. Obim svih ovih rezervi i dalje se povećava.
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS, kaže da obezbeđivanje velikih količina zaliha pokazuje odgovornu politiku države koja ne želi da rizikuje.
- To je predostrožnost za slučaj da dođe do rasta cena i poremećaja na tržištu i u takvoj situaciji je bolje da postoje rezerve - objašnjava Stanić. - To ne znači da će se takva kriza i dogoditi. Mi analiziramo situaciju i ne očekujemo da će doći do eskalacije, odnosno do direktnog sukoba u koji bi se uključila Rusija i gde bi došlo do ozbiljnih podela u Evropi, a lokalni konflikt postoji od 2014. godine.
Ekonomista Ivan Nikolić, takođe, ocenjuje da do katastrofičnog scenarija neće doći, jer ne veruje da bi Evropa mogla da dozvoli takve negativne efekte po nemačke i evropske kompanije koje bi izazvao sukob većih razmera.
- Povećanje obima robnih rezervi je mera predostrožnosti i dobro je da se tako reagovalo - kaže Nikolić. - Za slučaj da dođe do zastoja u isporuci energenata, koji bi proizveo skok cena, zalihe bi pomogle da se predupredi prvi negativan efekat toga. Do poskupljenja bi mogao da dovede i psihološki efekat zbog samog konflikta.
Naši sagovornici se slažu da, u slučaju pogoršanja situacije na Istoku, za Srbiju veći problem predstavljaju energenti.
- Od uvoza nafte zavisimo 90 odsto, a od uvoza gasa skoro 100 procenata - navodi Stanić iz PKS. - Najveći problem su cene energenata koje bi mogle da skoče, a onda se to ugrađuje u sve proizvode. To bi uticalo na celokupnu privredu i bio bi nastavak inflatornog pritiska.
Nikolić objašnjava da i aktuelna inflacija potiče iz poremećenih globalnih tokova i da je uvezena, kao i da dolazi iz većih cena energenata i hrane.
- Bez gasa i nafte se ne može, ali je naša energetska zavisnost niža nego Evrope - ocenjuje Nikolić. - Što se tiče hrane, tu smo samodovoljni, ali ne u meri da ne bismo trpeli poremećaj globalnih cena ukoliko bi došlo do katastrofičnog scenarija. Rusija je najveći proizvođač i izvoznik žitarica u Evropi. To bi imalo velike posledice.
I SPREČAVANjE IZVOZA ŠTITI
EKONOMISTA Ivan Nikolić ukazuje i da se, u slučaju većih poremećaja na tržištu, donose restriktivne mere, koje uključuju zaustavljanje izvoza. U Ministarstvu trgovine su nedavno za "Novosti" objasnili da u takvoj situaciji Srbija kao proizvođač hrane može svojom carinskom politikom da zaštiti domaće tržište, odnosno može da spreči izvoz strateških proizvoda i tako obezbedi punu snabdevenost osnovnim životnim namirnicama.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (4)