UPOZORENJE ZA PRAZNIKE: Krpelji su izmileli, 20 odsto ih je zaraženo lajmskom bolešću!
PREDSTOJEĆI praznici, Vaskrs i Prvi maj i ovog proleća će izmamiti veliki broj naših sugrađana u prirodu, u kojoj moramo biti obazrivi i čuvati se uboda krpelja.
Foto: Arhiva
Doktor Ivan Aleksić, pomoćnik direktora za Službu za biocide i programe medicinske ekologije u Zavodu za biocide i medicinsku onkologiju podseća da na pojedinim lokacijama stalno ima i zaraženih krpelja koji prenose Lajmsku bolest, počev od Ade Cignalije, Topčidera, Bojčinske i Lipovačke šume. Zaraženost krpelja bude od 10 do 50 odsto, a ove godine ih je zaraženo 20 odsto.
- Krpelji su paukoliki zglavkari, široko rasprostranjeni na celoj planeti. Opstaju u svim klimatskim zonama. Naročito dobro su prilagođeni vlažnim klimatskim oblastima, a ako postoji mogućnost nalaženja plena, lako se prilagođavaju i pustinjskoj klimi.
Najviše borave u travnatim, žbunastim zajednicama (šume, stepe, savane, parkovi) i ruderalnim staništima. Lako se prilagođavaju različitim uslovima sredine, tako da neke vrste mogu da žive u objektima za smeštaj i boravak životinja, kao i u stambenim objektima. Česti su na mestima gde je velika fluktuacija životinja.
Ove krvopije su aktivne čim spoljašnja temperatura bude iznad 4 stepena, što znači da se mogu pojaviti i u zimskim mesecima kada je napolju toplo.
Foto: V. N.
- U našim krajevima krpelji se aktiviraju u proleće i aktivni su do početka jeseni. Njihova brojnost je najveća tokom aprila i maja (kada ima i najviše padavina), zatim opada u toku letnjih meseci. Drugi vrhunac brojnosti se beleži obično u septembru, ali je brojnost tada znatno manja nego na proleće.
Hidrometeorološki uslovi tokom proleća nisu bili povoljni za masovniju pojavu krpelja. Porast brojnosti krpelja se očekuje u narednom periodu, usled povećane vlage i najavljenog toplijeg vremena - kaže dr Aleksić.
ČUVAJTE SE RICINUSA
Kod nas je, prema njegovim rečima, najčešći običan ili šumski krpelj Ixodes ricinus. To je tvrdi krpelj koji najčešće parazitira na stoci, jelenima, psima i ostalim životinjama, kao i na ljudima. Ova vrsta nosi naziv ricinus zato što ženka, kada se napije krvi postane velika poput zrna graška a oblikom i bojom podseća na plod biljke ricinus.
- Staništa ovih krpelja su najčešće listopadne šume, travnate površine i predeli pokriveni žbunastom vegetacijom. Na vrhovima vlati trave ili listova čekaju svoj plen na koji se kače, te tragaju za pogodnim mestom na telu na kome će se pričvrstiti i isisati potrebnu količinu krvi za dalji razvoj.
U Beogradu ih najviše ima u šumama, koja su istovremeno i izletišta, kao što su Bojčinska, Manastirska i Lipovička šuma, Košutnjak, Banjička šuma, Avala, zatim na Adi Ciganliji i Adi Huji.
- Procenat krpelja zaraženih bakterijom koja izaziva Lajmsku bolest varira od godine do godine kao i između lokacija na kojima je uzet uzorak. Ovog proleća prosečna zaraženost je oko 20 odsto, što je nešto manje nego proteklih nekoliko sezona - kaže dr Aleksić a dodaje da zbog toga što u mnogim slučajevima ubod krpelja i prvi znaci Lajmske bolesti prođu neopaženo, potrebno je svakog izvađenog krpelja iz tela analizirati na prisustvo bakterije koja izaziva Lajmsku bolest.
(Alo.rs)
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)