VIŠE NOVCA ZA MLADE NAUČNIKE: Strategija države - snažniji istraživački timovi, lakši izbor u naučna zvanja

Lj. BEGENIŠIĆ

28. 12. 2020. u 10:13

NAČIN finansiranja naučnika neće se menjati dogodine - novac za plate i materijalne troškove biće isplaćivan na nivou isplate za decembar iz prethodne godine, uz pripadajuća povećanja u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.

ВИШЕ НОВЦА ЗА МЛАДЕ НАУЧНИКЕ: Стратегија државе - снажнији истраживачки тимови, лакши избор у научна звања

Prof. dr Marijana Dukić Mijatović

To je regulisano Zakonom o nauci i istraživanjima i tako će biti sve dok država ne počne da primenjuje zakon o platnim razredima koji će se odnositi i na zaposlene u institutima.

Ovako o naučnicima i planovima za razvoj nauke, za "Novosti" kaže prof. dr Marijana Dukić Mijatović, državna sekretarka za nauku u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Napominje i da je zakonom predviđeno da isplata sredstava teče na ovaj način sve dok se ceo sistem ne uredi kroz donošenje zakonskih akata i kataloga radnih mesta.

Prema njenim rečima, država će doneti Strategiju nauke pod motom "Moć znanja" koja će važiti za period od 2021. do 2025. godine, a važećoj ističe rok za nekoliko dana. Javna rasprava o ovom predlogu traje do 12. januara 2021.

- Pošto vreme ističe, ministar Branko Ružić formirao je radnu grupu u kojoj se nalaze akademici, profesori i uspešni ljudi različitih profesija kako bi se sagledale potrebe nauke i usaglasila strategija. Hoćemo da Srbija bude osnažena, prosperitetna i ugledna onoliko koliko znanja poseduje - ističe naša sagovornica.

Dobro je, kaže Dukić Mijatović, što je prethodna vlada donela Zakon o nauci i istraživanjima, a sada predstoji njegova primena, odnosno prelazak sa projektnog na institucionalno finansiranje preko Fonda za nauku. Takođe, treba doneti i podzakonske akte na kojima se već radi.

- Projektno finansiranje odvija se preko Fonda za nauku, cilj je da se finasiraju najbolji projekti, a o njima odlučuje komisija sastavljena od stranih rencenzenta, procenjujući koliko su aktuelni, koliko se uklapaju u potrebe Srbije ali i u svetske naučne tokove - navodi državna sekretarka, uz podsećanje da je Fond već imao pet programa u vrednosti od 38 miliona evra.

Država želi, ističe ona, da osnaži vodeće istraživače i istraživačke timove, a to će uraditi osnivanjem novih instituta, osnaživanjem postojećih, proglašavanjem instituta od nacionalnog značaja, povećanjem budžeta koji sada iznosi 20 milijardi dinara, što je u odnosu na prethodne godine povećanje za 46 odsto.

- Preko Fonda za nauku, na konkurs Ideje vredan 24 miliona evra, stiglo je 915 prijava. Ugovori će biti potpisivani od 1. septembra 2021. Biće raspisana još tri konkursa: Razvoj, Infrastrukture i Razvoj mladih istraživača - nabraja prof. Dukić Mijatović.

Ona ističe da je cilj i podmlađivanje naučne zajednice, kako bi se mladi zadržali u zemlji, a da bi se to postiglo relaksiran je fleksibilniji izbor u naučna zvanja i zasnivanje radnog odnosa, olakšana procedura za zapošljavanje povratnika.

- Rad Fonda za inovacionu delatnost ponudiće odlične programe, u perspektivi ćemo dobiti i Centar za veštačku inteligenciju u šta ulažemo velike nade, jer to tržište u svetu vredi 500 milijardi dolara - kaže naša sagovornica.

Situacija sa virusom korona uposlila je naučnike, a državna sekretarka ističe da 250 istraživača iz različitih instituta radi na PCR testovima, prikupljanju informacija o kovidu iz svetske literature, rade na protokolima i pripremama za dezinfekciju, terapiji, prate razvoj vakcina...

U NAUCI 54 ODSTO ŽENA

I OVE godine tri mlade naučnice dobile su stipendije u okviru konkursa "Za žene u nauci". One su nagrađene za svoj izuzetan naučni istraživački rad. Za ove stipendije mogu da konkurišu naučnice koje se bave istraživanjima u oblasti prirodnih nauka i imaju do 35 godina. Inače, u nauci ima 54 odsto žena.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

LEGENDA KOŠARKE ŠOKIRALA EVROPU: Evo snimka na kome krade parfeme u Beogradu (VIDEO)