SVETINJA PRIGRLILA SVOJ NAROD: Vernici na hramovnoj slavi Pokrova Presvete Bogorodice u Pećkoj patrijaršiji
OVDE su i vazduh i nebo drugačiji, jer iz ove svetinje isijava Božja blagodat. Ovde se duša raširi i upija to blagostanje, jer, ovu svetinju i ovaj prostor pokraj Pećke Bistrice kao da je sami Bog stvorio za nas.
Više od 1.500 vernika je prisustvovalo prazničnoj liturgiji u Pećkoj patrijaršiji, Foto Radio Goraždevac
Da nas priziva i okuplja, da nas osnaži u veri i da nam da zdravlja i snage da izdržimo sve nedaće koje nas kao narod snalaze. Da nam pomogne da se vratimo svojim domovima iz kojih smo proterani, pa da ako treba i nove sagradimo, da se svijemo kao nekada u svojoj Metohiji. Sve nas je opet prigrlila.
Ovako nam je juče u porti Pećke patrijaršije, sa mnogo uzbuđenja, govorila sredovečna Pećanka, prognana kao i drugi naši sunarodnici 1999. Došla je juče da u svetinji, posle mnogo godina, opet bude na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, na dan hramovne slave.
I nije bila jedina koju je zov korena prizvao u vekovno sedište srpskih patrijaraha. Na liturgiji i obeležavanju slave sa njom su bili i mnogi njeni sugrađani okupljeni oko Udruženja raseljnih Pećanaca. I uz njih još oko 1.500 vernika iz centralne Srbije, republike Srpske, Crne Gore, ali i povratnika u Metohiju... Nisu vrata porte bila zatvorena ni prvom čoveku privremenih institucija u Peći, Gazmendu Muhadžeriju, koji je posle liturgije stigao u manastir da monahinjama i sveštenstvu čestita hramovnu slavu.
- Na ovaj praznik, ovde u ovoj svetinji srele su se nekadašnje komšije, rođaci, prijatelji posle četvrt veka. Raseljeni su u Smederevu, Beranama, Podgorici, Beogradu, Kraljevu i drugim mestima centralne Srbije i Crne Gore, ali Peć i Patrijaršija su im u dušama zanavek. Da nije Patrijaršije ne bi bilo ni nas koji smo se vratili - dodaju dvojica starijih muškaraca iz Ljevoše.
Foto privatna arhiva
Selo je to iznad Patrijaršije, čijim su žiteljima 1999. porušeni domovi, ali je potom izgrađeno desetak kuća za povratnike kojima su se, kažu, vratili.
- Sabor na Pokrov bitan je za naš kraj jer su se ovde okupljali Srbi iz Pećkog orkuga. Sada posle 1999. okupljaju se raseljeni ali i Srbi iz okolnih sredina: Goraždevca, Belog Polja, Brestovika, ali i mnogih povratničkih mesta - kaže Boža Šarković iz okoline Kline.
Foto privatna arhiva
Objašnjava da su svi iz metohije "vezani" za Dečane i Pećku patrijaršiju koju sestrinstvo održava i uvek u radosti dočekuje vernike, raseljene, ali i turiste iz sveta budući da je na listi Uneska.
- Svi koji kroče u ovu svetinju kaže da se osećaju posebno i sigurno da je tako. Svi se dive i lepoti ikone Bogorodice Pećke Krasnice za koju se veruje da je isceljujuća. Po predanju slikao ju je apostol Luka, a u svetinju je doneo Sveti Sava - priča monahinja ispred stabla "šam duda", koga je zasadio srpski arhiepiskop Sava Drugi, sin Stefana Prvovenčanog između 1263. i 1272.
Među gostima iz svih krajeva Srbije i pripadnici Kfora, Foto privatna arhiva
Kraj njega su se vernici i juče okupljali, da i njega ovekoveče i foto-aparatima i srcem kao i pred centralnim hramom unutar kojeg su i crkve Svetih apostola, Bogorodičina, kao i crkve Svetog Dimitrija i Svetog Nikole. I sve je bilo uzvišeno, s verom, sa željom za povratak gradu i svetinji na Pećkoj Bistrici.
Preporučujemo
OKONČANA DRAMA NA NEBU IZNAD PRIŠTINE: Nećete verovati gde je sleteo nemački vojni avion
09. 12. 2025. u 19:57
PREMINUO ILIJA BOROVNjAK: Nekadašnji glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti"
09. 12. 2025. u 16:18
PROLEĆE U DECEMBRU: Temperatura i do 18 stepeni, a onda stiže preokret
09. 12. 2025. u 15:56
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)