KO SE PLAŠIO KRALJA ALEKSANDRA I ZORANA ĐINĐIĆA - Zašto su ubijani srpski vladari
Politički atentati kao zla kob
Izvori fotografija u "Istorijskom dodatku" Profimedija, Arhiv Jugoslavije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Srbije, dokumentacija „Novosti“ i „Borbe“, Vikipedija, TV Hepi – printskrin (video)...
* Ubistva vladara predstavljaju jednu od velikih opsesivnih tema moderne evropske i svetske istorije. Među njima ponajviše ima onih atentata, počevši od ubistva ruskog cara Pavla I Romanova (1801.) pa preko atentata na jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića (1934.), pa sve do likvidacije srpskog premijera Zorana Đinđića (2004.), čiji su nalogodavci ostajali skriveni u prestonicama velikih sila. Sa protokom vremena, opipljivih dikaza je, po pravilu sve manje. Oni su, neretko , sistematski uništavani, da bi se zametnuli tragovi i poništila sećanja. U marseljskom atentatu na kralja Aleksandra pouzdano znamo samo izvršioce. O nalogodavcima se i danas nagađa. Ključna arhivska građa ostaje nedostupna. Varljive beleške savremenika nastajale su, uglavnom, u propagandnim sukobima 20. veka. U ubistvu jugoslovenskog kralja bilo je mnogo zainteresovanih a malo nevinih.
* Gotovo sedam decenija posle marseljske tragedije, u sredu 12. marta 2003, u 12.45 minuta, premijera Srbije su pogodila dva metka, jedan od njih u srce. Na Đinđića je pucano dok je pokušavao da uđe u zgradu Vlade. Kada su automobili prilazili Vladi, nije bilo radio-veze između kolone u kojoj se nalazio i obezbeđenja u Vladi. Nije radila sigurnosna kamera na ulazu. Tunel kojim bi kolona ušla u zgradu Vlade bio je zatvoren zbog radova. U godinama koje su sledile izgrađena su dva narativa o ovom ubistvu. Prvi, zvanični, stvarale su nevladine organizacije i stranke naklonjene EU i SAD. Oni su propovedali da su Đinđića ubili neprijatelji demokratije i reformi, ratni zločinci i njihovi fanovi. Druga teorija zasnovana je na istraživanjima i svedočenju Milana Veruovića i novinara Nikole Vrzića. U temeljito istraženim dokumentima, izjavama svedoka i forenzičkim dokazima koje su tumačili relevantni i pozvani stručnjaci, ova rekonstrukcija govori o širokoj zaveri u kojoj je aktivno ili pasivno uzeo učešća izvestan broj Đinđićevih saradnika. Premijer je, po ovim tvrdnjama, ubijen pucnjima sa zgrade u Birčaninovoj ulici, koja je na suprotnoj strani od zgrade u Admirala Geprata, u kojoj je bio sekundarni atentator. Nažalost ostala je velika nepoznanica da li su na Đinđića okidač iz snajpera povukli njegovi pokušavaju da izbegne bezuslovno stvaranje albanske države na Kosovu i otvarenje pitanja o statusu Republike Srpske, i da li je bio meta, kao i kralj Aleksandar, delovanja velikih sila.
* Sumnje u smrt vladara često su imale veći istorijski uticaj čak i od brutalnih ubistava.
U srpskoj istoriji, uprkos istraživanjima, dokumentima, ispovestima svedoka, ostale su do danas nerazjašnjene činjenice o odlasku jednog broja velikih ličnosti: jesu li otrovani, da li su im pripremana ubistva? Među njima su i smrt cara Dušana, patrijarha srpskog Varnave (1937), poznatog komunističkog funkcionera Slobodana Penezića Krcuna (1964), pa i smrt predsednika Srbije Slobodana Miloševića u ćeliji Haškog tribunala (2006).
SUKOB NAM JE PRED VRATIMA Rute upozorava: Mi smo sledeća meta Rusije
RUSIJA bi mogla da bude spremna da upotrebi vojnu silu protiv NATO-a u narednih pet godina, smatra generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
11. 12. 2025. u 15:46 >> 16:40
OSUĐENI ZA UBISTVO STARCA U ZATVORU PADINSKA SKELA: Zrna saosećanja nemaju, izrečene višegodišnje kazne
SREĆKO Stefanović (22), Saša Stanković (22) i Dalibor Petrović (24) oglašeni su danas krivim u Višem sudu u Beogradu za teško ubistvo Stanimira Brajkovića (74) na bezobziran i nasilnički način u zatvoru Padinska Skela početkom februara 2024. godine. Ovom prvostepenom presudom Stefanović je osuđen na 19 godina zatvora, a Stanković i Petrović na po 18 godina.
11. 12. 2025. u 16:22
PEJAKOVIĆ: Srbi su skupo platili LAŽ o Jugoslaviji, koja traje od '45 i plaćaćemo je još
GLUMAC Nikola Pejaković oduševljava publiku širom regiona ulogom Momčila u seriji "Tvrđava", koja se bavi ratnim devedesetim i raspadom nekadašnje države Jugoslavije.
13. 12. 2025. u 15:33
Komentari (0)