POBUNA NARODA ZBOG OBAVEZNOG OTKUPA: Zatvorske kazne i prinudni rad kao snažan odgovor države

Novosti onlajn

18. 02. 2023. u 17:00

U IZVEŠTAJU KOJI JE dostavljen Blagoju Neškoviću, navodi se da su ponegde preduzete mere bile preoštre, a da ipak nisu postigle cilj. Kao primer navođeno je hapšenje 5 lica u okrugu požarevačkom koja su osuđena na 2-3 god. prisilnog rada i na konfiskaciju od 3-4 ha zemlje, i zbog toga otkup u srezu moravskom nije uspeo. Ili npr. sud u Novom Kneževcu osudio je jednog kulaka na 13 god. lišenja slobode sa prinudnim radom zato što nije predao kukuruz, ili u srezu alibunarskom hapšen je veliki broj seljaka i potom puštan a da nisu predavani sudu.

ПОБУНА НАРОДА ЗБОГ ОБАВЕЗНОГ ОТКУПА: Затворске казне и принудни рад као снажан одговор државе

Foto: Muzej Jugoslavije/ Sajt BIA/ Arhiv porodice Jovanović/ Fejsbuk/ Arhiv Pančeva/ Vikipedija/ Arhiv "Novosti" i "Borbe"

Izveštavajući o otvorenom otporu i neprijateljstvu kulaka kao uznemirujući primer navođeno je da su u selu Kamenici, srez i okrug niški, seljaci Veljko Milojković, Čedomir Rančić, Branko Nešić i Ratko Đorđević razbili su vrata na prostoriji u kojoj su bili pritvoreni neki seljaci koji nisu hteli da predaju žito. Pošto su ove zatvorenike oslobodili, razbili su vrata gde je bilo smešteno otkupljeno žito, koje su potom razdelili seljacima. Povodom ovog slučaja bilo je uhapšeno sedam lica od kojih je Branko Nešić osuđen na smrt i konfiskaciju imovine, a ostalih šest na lišenje slobode od tri do 15 god. i konfiskaciju imovine.

Kao dalji primeri otvorenog neprijateljstva kulaka navodi se prebijanje jednog aktiviste na zboru u selu Prahovu, srez negotinski, od strane kulaka, kad je on viknuo "da u selu ima žita i da se određeni razrez može ispuniti". Organizovani otpor kulaka uočen je i u selu Stenjevcu, srez despotovački, gde su seljaci, koji su navodno bili nahuškani, ometali zbor na kome se razgovaralo o otkupu uzvikujući parole "dole, dole, hleba, hleba,"i psovali majku govornicima, a posle toga ih i pretukli, zbog čega je bilo privedeno 10 seljaka. U srezu moravskom, okrugu požarevačkom, pojavio se organizovan otpor kulaka protiv otkupa kukuruza na taj način što je jedna grupa došla organizovano pred SNO u Žabarima noseći u torbi hranu i "obratila se SNO: došli smo da nas zatvorite jer nemamo kukuruza", u selu Svinjarevu, neki seljaci su govorili "daće Bog, skoro će ozeleniti šuma", a u selu Porodinu "neka uzimaju neće ni ovo dugo trajati".

U srezu trsteničkom, okrugu kruševačkom, konstatovano je da je otpora ima ne samo kod kulačkih elemenata već i kod srednjih seljaka. "Opšta parola je ne dajmo žito neradnicima", "država nam oduzima poslednje zrno žita i ostavlja nas bez ičega", a Mladen Tavrić, kulak iz Poljne, govorio je pred većim brojem ljudi da se žito otkupljuje radi izvoza u inostranstvo, a Dragutin Milenković, kulak iz istog sela govorio je nedamo žito Crnogorcima i neradnicima." Obojica su bili uhapšeni a uz njih još oko 40 lica. U izveštaju Udbe se navodi da su gotovo u svim okruzima u Srbiji išle manje ili veće grupe kulaka i žalile se višim organima vlasti na visoke otkupne obaveze. Predsednik MNO u srezu Odžaci je govorio kako nije pravo što vlast navaljuje na one proizvođače žita koji su obrađivali svoju zemlju pošteno i imaju kukuruza, dok onima koji nisu obrađivali pošteno, "ovde misli na koloniste narodna vlast oprašta i ne traži ništa." On je smatrao da je trebalo odrediti svakom da preda istu količinu žitarica po hektaru i da svi podjednako daju kukuruz bez obzira što kolonistima nije rodilo kao i meštanima.

Teror i masovna hapšenja na selu naveli su Kontrolnu komisiju Srbije da uputi Titu jedan dopis u kome su mu predočili neke okolnosti usled kojih proizvođači nisu bili u mogućnosti da udovolje svojim obavezama u otkupu belih žita. Ti razlozi su bili grupisani u tri tačke: greške u zaduženju, uticaj elementarnih nepogoda i položaj napoličara. Grešaka u zaduženju bilo je dve vrste - prve su bile greške kod kojih je proizvođač zaduživan većim količinama nego što bi trebalo da bude po uredbi. Kao primer naveden je Dragoljub Aničić iz Korenice, srez Mačva, koji je imao 4 člana porodice i obradivu površinu od 1 hektara. Njemu je procenjen prinos za pšenicu u iznosu od 148 kg, a u kukuruzu 300 kg. Zaduženje u pšenici iznosilo mu je 50 kg, a u kukuruzu 163 kg. Kako je isporučio zaduženih 50 kg pšenice njemu je nedostajalo za seme 100 kg žita.

Foto: Muzej Jugoslavije/ Sajt BIA/ Arhiv porodice Jovanović/ Fejsbuk/ Arhiv Pančeva/ Vikipedija/ Arhiv "Novosti" i "Borbe"

Vojvođansko selo u vreme otkupa

Kontrolna komisija je smatrala da ovaj proizvođač nije trebao biti zadužen jer njegov ukupan prinos nije zadovoljavao potrebe ishrane i semena. Zlatan Miletić iz Ražnja bio je zadužen sa 5.741 kg belih žita što je i isporučio, premda mu je ukupan prinos iznosio 6.331 kg, a potrebe za seme preko 1.000 kg. Sem toga on je imao i 12 članova porodice za koju uopšte nije imao pšenice za ishranu.

Sem navedenih primera, bilo je i slučajeva kod kojih je proizvođačima pri obračunu računato da imaju više obradive zemlje nego što su je zaista imali, na osnovu čega su im obaveze bile visoke i neostvarljive.

TUKLI MAJKU I NjENE DVE ĆERKE ZBOG SVINjE

Uznemirenost na selu, masovna hapšenja seljaka, izveštaji o maltretiranjima i nehumanim postupcima lokalnih partijskih i državnih organa kao i učestale žalbe seljaka na nepravilne postupke lokalnih organa primorale su rukovodioce u KPJ da se pozabave ovim problemom i da izdaju direktivu u kojoj se predviđaju kazne za one članove komisije koji su napravili greške u otkupu belih žitarica. Prema izveštajima iz sreskih komiteta, vidi se da su na čitavom prostoru Vojvodine članovi partije prednjačili u maltretiranju seljaka. Tako je npr. u MNO Opovo organ Udbe Dejan Mihajlović i član Partije maltretirao pojedine proizvođače, ali nije bio kažnjen od strane Sreskog komiteta (SK), sem što je dat predlog "da se isti odstrani sa te-ritorije sreza Pančeva".

U mestu Uzdinu, aktivisti iz Kovačice i Idvora agitovali su za predaju obaveznih viškova noću, u jedan sat, tako što su po selu pucali, nasilno upadali u kuće, uzimali žito i nosili u "Žitopromet". Pritom su 12 seljaka pretukli. U mestu Mala Bosna delegat GK-a Subotica Đuka Marović je u sporazumu sa sekretarom MNO vršio otkup žitarica noću i pucao kroz selo. Prilikom saslušanja on je krivicu poricao. U mestu Tovariševu sekretar MNO je smanjivao plan otkupa žitarica bez ičijeg znanja i odobrenja zbog čega je kažnjen strogim ukorom. U mestu Melencima, SK Bečej Dejan Isakov, član MNO i Nikač Rada, član ekipe za otkup pretukli su Ristifora Lončarskog i Biljanu Ičuk zbog nepredaje obaveznih viškova žitarica. Slučaj je bio po partijskoj liniji ispitivan.

U mestu Pavlovci organ Udbe, za srez rumski, Milan Burumyija vezivao je i tukao pesnicom Dušana Božina, iz Karlovaca, hvatao za gušu i čupao mu brkove i držao ga vezanog u pritvoru sat i po. Zbog ovoga je bio isključen iz KP i bio premešten u Oyake. U mestu Selenči milicioneri su zlostavljali seljake hapseći ih, zatvarajući i premlaćivajući. Kako je samo jedan od njih bio kandidat za člana partije, on je bio raskandidovan. U Kaću je premlaćen Živa Bjelić od Laze Živanova, blagajnika Seoske zadruge zato što nije hteo da postane zadrugar. Sreski komitet Novog Sada je zaključio da blagajnika ne treba ni kažnjavati. Milan Egić, iz okoline Bečeja, bio je isprebijan od strane dva agitatora pri čemu je bila razbijena glava. Zbog ovoga je Nebojša Čipoč, jedan od agitatora, bio kažnjen strogim ukorom pred isključenje.

U Dobanovcima, prilikom otkupa debelih svinja, članovi komisije, omladinci, tukli su jednu ženu i njene dve kćeri zato što su ometale da oni "otpravljaju nađenu debelu svinju". Sreski komitet u Rumi je zaključio da ova žena i njene kćerke nisu bile tučene nego samo "odgurnute kako bi komisija svinjče isterala napolje". U mestu Bočaru predsednik MNO-a pozvao je noću Šandora Šavina da isporuči pšenicu, ječam i ovas. On je isporučio celu količinu pšenice i ječma i umesto ovsa nudio je ječam ali je MNO to odbio. Posle toga 10 lica iz MNO došla su kod Šandorove kuće i izvukli ga na ulicu, oborili na zemlju i tukli. Tom prilikom izvadili su mu novčanik u kome je bilo 3.600 dinara, a kada mu je novčanik, vraćen ostalo mu je samo 600.

(Delovi iz teksta M. Pavlovića, objavljenog u "Srpskom nasleđu", u martu 1998; Neophodna skraćenja i oprema su redakcijska)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (3)

UEFA GLEDA I NE VERUJE: Evo šta će Belorusija da uradi zbog EURO 2024