GROBOVI UMORENE SRPSKE DECE I U NORVEŠKOJ: Snimaće se dokumentarac o stradanju naših najmlađih sunarodnika u nacističkim logorima
POSLE velikog uspeha dokumentarnog filma "Logor smrti u Karašjoku" o stradanju Srba u norveškim logorima, sledeće godine počeće snimanje novog, posvećenog stradanju srpske dece u nacističkim fabrikama smrti na tlu ove skandinavske zemlje.
Foto Hrvatski institut za povijest
Kako za "Novosti" kaže producent Branko Dimović Dimeski, film će biti rađen u koprodukciji Srbije i Norveške.
- Kada smo pripremali prvi film, bio sam šokiran brojem dece čija sam imena video na spisku stradalih, a tokom razgovora sa potomcima stradalih logoraša, istraživanje je upotpunjeno i još tada smo znali da umorenoj srpskoj deci u Norveškoj ne možemo posvetiti nekoliko minuta prvog filma. To zavređuje mnogo veću pažnju - kaže Dimović.
Ova istraživanja pokazuju da je u Norvešku "na rad u logore" poslato više od stotinu srpske dece. Eminentni istoričari iz Srbije i Norveške koji će sarađivati na ovom projektu, posle 80 godina od stradanja, prikazaće i da su stradala i deca mlađa od 16 godina, kao i da ti mladi životi nisu samo broj na tužnom spisku.
Branko Dimeski, Foto Privatna arhiva
- Postoji veliko interesovanje potomaka da se istina o stradanju njihovih predaka ne prepusti zaboravu. Vrlo precizno ustaške i nacističke vlasti izvršile su genocid nad nedužnim narodom u tadašnjoj NDH. Zloglasni logor u Zemunu nalazio se na teritoriji tadašnje NDH, pod komandom nemačkih vojnih struktura, nadležnih za okupiranu Srbiju - kaže Dimović.
Karl Petersen iz nemačke komande za radnu snagu u NDH, u svom izveštaju od 20. jula 1942. navodi da je izdvojio 3.935 muškaraca, 3.255 žena i više od 400 dece, koji su zatim poslati na rad u Nemaču i Norvešku. Bili su to Srbi, odvedeni iz svojih kuća. U Norvešku je poslato 102 dece od kojih je 32 umoreno, a najmlađi među njima imao je samo 12 godina.
Foto Norveški muzej "krvavog puta"
PETAR JE IMAO SAMO 12 GODINA
OD 32 dece stradale u norveškim logorima tokom Drugog svetskog rata, novi dokumentarni film govoriće o 31. Prema zvaničnim podacima, najmlađi logoraš bio je Petar Malbaša iz sela Mlaka u opštini Jasenovac. On je jedini kojeg nema na spisku stradalih jer je prema nekim izvorima, ipak, preživeo, ali trenutno nema detaljnijih podataka o tome gde je nastavio život posle oslobođenja.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)