UMESTO DA UČE O STRADANJU, DECA SE IGRAJU JASENOVCA: Ustaški logor smrti u nastavi se prvi put obrađuje u 8. razredu na pola stranice

Lj. Begenišić /V. C. Spasojević

06. 12. 2022. u 09:27

JASENOVAC, mesto najvećeg stradanja Srba, Roma i Jevreja u Drugom svetskom ratu na ovim prostorima, dospeo je u - dečje igre.

УМЕСТО ДА УЧЕ О СТРАДАЊУ, ДЕЦА СЕ ИГРАЈУ ЈАСЕНОВЦА: Усташки логор смрти у настави се први пут обрађује у 8. разреду на пола странице

Foto Tanjug

Dečak koji izigrava strah i trepet iz apatinske osnovne škole "Žarko Zrenjanin" osmislio je igru "hvatanja i kažnjavanja", nazvanu "Jasenovac". On i njegovi pomagači - "ustaše", hvatali su "logoraše" i mučili ih. Sve je počelo lupanjem čvrga, a onda se otelo kontroli, pa su "logoraši" šamarani, vezivani, ubadani šestarima... Serija incidenata izbila je na videlo, pa se njima sada bave i škola i policija, a javnost se pita kako deca tako malo znaju o najmonstruoznijim strahotama koje su se dešavale u ovom logoru, i da li je za to kriv i školski sistem.

Da je škola odgovorna što učenici o stradanju u Jasenovcu ne znaju gotovo ništa, pokazuje i anketa koju su "Novosti" nedavno sprovele. Na pitanje - šta ste tokom školovanja naučili o Jasenovcu - dobijali smo sledeće odgovore: "Tamo je valjda bio neki logor". "Čula sam za ustaše, ali ne znam ko su oni bili". "NDH je bila država, ali ne znam koja i kakva".

Ovo ne treba da čudi, jer se učenici sa temom Jasenovca prvi put sreću tek u osmom razredu osnovne škole. Naime, ta lekcija uči se pred kraj prvog polugodišta, u okviru nastavne jedinice "Jugoslavija u Drugom svetskom ratu", a ovom logoru posvećena je - nepuna stranica.

To što su propustili u osnovnoj školi, neće nadoknaditi ni u srednjoj. Jer, u udžbeniku istorije za gimnazijalce i učenike stručnih škola Jasenovcu dat je minimalan prostor, odnosno samo je konstatovano da je postojao, u okviru priče o progonu i ubijanju Srba na prostoru tadašnje NDH.

Kako bi se ove greške ispravile i najznačajniji događaji iz srpske istorije dobili zaslužen prostor i u školskom gradivu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo je inicijativu da se nacionalni udžbenici - istorija, geografija i srpski jezik i književnost - ponovo izdaju u domaćem Zavodu za izdavanje udžbenika.

- Ne može više biti da se uči o Jasenovcu deset minuta na jednom času. Srpsku istoriju i geografiju pisaće samo država Srbija - poručio je tada predsednik.

Međutim, od tada su prošle skoro dve godine, ali izdavanje i štampanje nacionalnih udžbenika i dalje je daleko od državnih ruku.Učinjen je samo prvi korak tako što je Ministarstvo prosvete napravilo Nacrt izmena Zakona o udžbenicima i poslalo ga kabinetima predsednika i premijerke, gde on i dalje - stoji.

Ljubodrag Dimić, Foto I. Marinković

Kao moguću prepreku za realizaciju ove ideje, ministar prosvete Branko Ružić naveo je i to što je početkom 2000-ih godina liberalizovano tržište udžbenika i dozvoljena tržišna utakmica, koja je nebrigom države dovela do devastiranja državnog Zavoda za udžbenike.

Da deca ne znaju razmere strahota u jasenovačkom sistemu logora i da su se udžbenička literatura i časovi istorije i književnosti pokazali nedovoljnim, smatra i akademik Ljubodrag Dimić.

- Fašizam i nacizam se poslednjih godina relativizuju, posebno u nekim susednim zemljama, a klima koju javnost formira utiče na ovakvo iskazivanje emocija kod jedne generacije - upozorava prof. Dimić.

- Škola bi morala da formira sistem ponašanja i vrednosti, u kom će deca razlikovati dobro i zlo, pravu i lošu stranu. Tada ne bi preuzimali ideologije iz prošlosti za koje ne znaju kakav užas su iza sebe ostavile.

On od odgovornosti ne amnestira ni roditelje.

- Deca ne ponesu uvek iz porodice osećaj šta je dobro, dokle smeju da se nagnu a da ne padnu, da ne posrnu, jer ovo je veliko posrnuće - naglašava naš sagovornik.

- Kada saberemo krivicu društva, koje dozvoljava javno ismevanje stradanja i plemenitih vrednosti, školu, koja sve više "oslobađa" decu "suvišnog znanja", i razbijenu porodicu, dobijamo ovakve situacije.

Broj časova procenjuju nastavnici

U ZAVODU za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, nadležnom za odobravanje sadržaja udžbenika, kažu da postoji obavezni nivo znanja koje svako dete po završetku osnovne škole treba da zna o Jasenovcu. Na profesoru je, navode, da proceni da li mu za to treba jedan ili pet časova.

- Ljudi moraju da shvate da nije bitno koliko nešto ima strana i koliko se časova uči, već koje će znanje na kraju imati učenici - rekao je direktor Zavoda Zlatko Grušanović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)