DRUŠTVO ZA SRPSKI JEZIK: Izabrana je najlepša srpska reč i ima duboku simboliku
REČ "praskozorje" izabrana je za najlepšu srpsku reč od onih koje su učenici predložili na konkursu koji je Društvo za srpski jezik i književnost Srbije u saradnji sa Katedrom za srpski jezik Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu organizovalo u okviru manifestacije "Mart, mesec srpskog jezika".
Foto: Printskrin/Jutjub
Na konkurs je stiglo 905 predloga, a tročlana komisija, koju su sačinjavale prof. dr Rajna Dragićević, prof. dr Vesna Lompar i msr Vesna Nikolić, izabrale su reč praskozorje kao najlepšu od pristiglih.
Predloge su Društvu za srpski jezik slali učenici različitih uzrasta, od onih koji pohađaju peti razred osnovne škole do onih koji završavaju srednju školu, a za reči, kao najlepše, su se odlučivali prema njihovom značenju, zvučanju, građenju, simbolici ili prema dragoj uspomeni na one svoje bližnje od kojih su ih čuli.
Da reč praskozorje zaista zaslužuje pažnju, potvrđuje i činjenica da se za nju odlučilo čak 10 učenika i to Bogdan Nikolić iz Pećinaca, Bogdan Petrović iz Valjeva, Katarina Zarić iz Beograda, Jana Prekić iz Aranđelovca, Una Savić iz Beograda, Relja Jarkovački iz Pančeva, Sofija Nenadić iz Knića, Petra Milivojević iz Zemuna, Violeta Todosijević iz Paraćina i Aleksandra Marković iz Vinče, navode u Društvu.
Objašnjavaju da je praskozorje slovenska reč koja označava vreme pred izlazak sunca, kad zora praska, puca a ova slika je vidljiva i u složenoj tvorbenoj strukturi ove imenice.
Ta reč takođe nosi i duboku simboliku rađanja, početka i nade.
U obrazloženju odluke učenici su pisali da im se čini kao „da puca, uz prasak, ljuska dana koji se rađa”, da reč označava „početak nečeg novog, lepog i iskričavog”, kao i da se praskozorje odnosi na „novi dan, novi početak i povratak svetlosti nakon tame”, dok su neki zapazili da ta „jedna reč opisuje toliko mnogo”.
U užem izboru našle su se i reči blagodat, blagouhan, blagovanje, jer su zbog uzvišenosti prideva blag u njihovom sastavu bile među najbrojnijim tvorenicama u srpskoslovenskom jeziku.
Nigdenigdina se našla zbog velikog ekspresivnog naboja, vatra, zato što spada u imenice sa najviše značenja u srpskom jeziku, preumljenje jer sledi nakon iskrenog pokajanja, mrkosvestica, zato što se razlikuje od opštepoznate nesvestice.
Među rečima koje su mnogo puta ponovljene kao najlepše nalaze se ljubav, porodica, majka, što, kako ocenjuju u Društvu za srpski jezik, svedoči o tome da naša deca, uprkos svemu, drže do pravih vrednosti.
Svih 10 učenika pobednika biće pozvano na Filološki fakultet, gde će im biti uručene simbolične nagrade, a Društvo za srpski jezik objaviće digitalnu knjigu sa odgovorima svih učenika, njihovim imenima i obrazloženjima koja su naveli, jer komisija koja je birala najlepšu reč, smatra da su svi odgovori pobedili i da su sve poslate reči najlepše.
BONUS VIDEO - NAŠA SVETINjA, MANASTIR VISOKI DEČANI: Od Svetog Save do granata i zaštite KFOR-a
Preporučujemo
BESPLATNA PRIPREMNA NASTAVA: Palilula organizuje časove za maturante osnovnih škola
09. 03. 2022. u 16:37
MART, MESEC SRPSKOG JEZIKA: Društvo za srpski jezik i književnost uvelo manifestaciju
02. 03. 2022. u 14:35
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (5)