KOJE SU MOGUĆNOSTI LEČENJA KAD SRCE UDARA 180 ZA MINUT: Proverite da li ste kandidat za kardioverter-defibrilator

B. RADIVOJEVIĆ

29. 03. 2023. u 10:05

ARITMIJE srca nastaju usled poremećaja u stvaranju ili provođenju električnih nadražaja u srcu što posledično izaziva promene i nepravilnosti u brzini i ritmu srčanog rada. Prema poreklu tj. mestu nastanka aritmije mogu biti pretkomorske i komorske. Pretkomorske mogu ugroziti život bolesnika, pogotovo ukoliko izazivaju broj srčanih otkucaja koji premašuje 180, i kada taj ekstremno ubrzani rad srca dovodi do gubitka snage srca potrebne za istiskivanje krvi kao i do nastanka komorskih poremećaja ritma.

КОЈЕ СУ МОГУЋНОСТИ ЛЕЧЕЊА КАД СРЦЕ УДАРА 180 ЗА МИНУТ: Проверите да ли сте кандидат за кардиовертер-дефибрилатор

Igor Marinković

Objašnjavajući koji se poremećaji srčanog ritma smatraju ugrožavajućima, primarijus dr Milan Zlatar, načelnik polikliničko-prijemne službe za internu medicinu i kardiologiju u Urgentnom centru UKCS, u intervjuu za "Novosti" kaže da su ove komorske aritmije najopasnije:

- Među njima su najozbiljnije komorska tahikardija i komorska fibrilacija. Ove aritmije najčešće nastaju kao posledica koronarne bolesti srca te posledično preležanog infarkta miokarda. Uzrok mogu biti i urođena ili stečena oboljenja srčanog mišića te nasledni poremećaji u radu električnih signalnih puteva srca.

o Da li su one i najčešći uzrok naprasne smrti?

- Da. Komorske ili ventrikularne aritmije su najčešći uzrok za iznenadnu srčanu smrt koja se definiše kao smrt koja nastupi unutar 24 sata od početka tegoba, ali najčešće nastaje unutar prvog sata. Aritmijski uzrok iznenadne srčane smrti je dokazan u skoro 88 odsto slučajeva.

o Kada je kardioverter-defibrilator opcija za lečenje poremećaja srčanog ritma?

- Implantabilni kardioverter-defibrilator je uređaj koji se koristi u terapiji poremećaja srčanog ritma koji ugrožavaju život bolesnika, i to pre svega u sekundarnoij prevenciji radi sprečavanja naprasne i iznenadne smrti kod bolesnika koji su lečeni od najtežih pormećaja ritma tj. od ventrikularne tahikardije ili fibrilacije. Defibrilatori se, takođe, ugrađuju radi primarne prevencije naprasne smrti i to kod visoko rizičnih bolesnika sa oštećenjima srčanog mišića (ishemijske kardiomiopatije) i kod kojih je snaga srca za istiskivanje krvi (ejekciona frakcija) značajno snižena (manja od 35 odsto).

o Šta još postiže defibrilator, uz to da spreči srčani zastoj, time i smrtni ishod?

- Pored visoko energetskog električnog šoka koji stvaraju i kojim prekidaju fibrilaciju ili treperenje srčanih komora i srce vraćaju u normalni ritam, novi uređaji imaju mogućnost prekidanja više vrsta aritmija i to anti-tahikardnom stimulacijom kojom se šalje višestruka električna energija koja nadjačava aritmiju. Takozvani dvokomorni uređaji kod kojih se elektrode ugrađuju i u pretkomoru i u komoru, mogu lečiti napade ekstremno usporenog rada srca ili bradikardije, a takođe mogu usklađivati rad levog i desnog srca kod bolesnika sa hroničnom srčanom slabošću.

o Kako defibrilator koriguje srčani ritam i da li u tom smislu postoje ograničenja?

- Moderni kardioverter-defibrilatori ne mogu korigovati sve poremećaje ritma, ali pored sprečavanja najtežih komorskih i po život opasnih aritmija, mogu lečiti i pojedine pretkomorske aritmije sa velikim brojem otkucaja, kao napade veoma usporenog rada srca.

o Kakav je postupak ugradnje defibrilatora?

- Tehnika ugradnje kardiovertera se ne razlikuje mnogo od ugradnje standardnog pejsmejkera. Kardiolog u operacionoj sali u lokalnoj anesteziji budnom i svesnom bolesniku koji ne oseća bol zbog lokalne anestezije, ugrađuje jednu ili više elektroda preko vena ispod ključne kosti u srčane šupljine. Rendgensko praćenje omogućava uvođenje elektroda u srce. Nakon provere njihovog rada elektrode se povezuju sa generatorom tj. malom kutijicom veličine ručnog sata koji se ugrađuje, prethodnim minimalnim hirurškim zahvatom, u napravljenu šupljinu unutar grudnog mišića. Trajanje postoperativnog bolničkog lečenja je sa novom tehnologijom kardioverter-defibrilatora svedeno na manje od 24 sata.

o Menja li se ugradnjom defibrilatora komfor pacijenta, ima li nekih ograničenja?

- Ugrađeni kardioverter ne remeti živog bolesnika. Svi električni uređaji i alati u kući ili na poslu (radio i TV aparati, kompjuteri, mikrotalasne pećnice, slušni aparati, detektori metala policijske provere) mogu se koristiti bez opasnosti. Novi kardioverter-defibrilatori omogućuju bolesnicima snimanje nuklearnom magnetnom rezonancom. Takođe je važno napomenuti da osobe sa ugrađenim kardioverterom mogu da žive normalno i bez ograničenja. Mogu nesmetano da se bave sportom i da putuju. Ne postoje zabrane u vrsti posla koji obavljaju, a takođe nema ograničenja u ishrani. Naravno, pošto se najčešće radi o bolesnicima sa oboljenjima srca, oni moraju da poštuju sva ograničenja u svakodnevnom životu koje im je odredio njihov kardiolog.

o Postoje ili, ipak, eventualni neželjeni efekti ovakvog načina ispravljanja poremećaja sarčanog ritma?

- Jedina ograničenja su opreznost i izbegavanje visokonaponskih uređaja kao što su repetitori, transformatori ili radari. Mogući neželjeni efekti ugradnje kardioverter-defibrilatora su: kolaps pluća ili pneumotoraks, infekcija na mestu ugradnje, oštećenja krvnih sudova i nerava u okolini ugradnje. Ozbiljni neželjeni efekti su veoma retki. Potencijalna mana ovih uređaja koja se može popraviti je isporuka elektrošokova kod aritmija koje nisu opasne po život, ili isporuka prejakih elektroškova koji mogu biti bolni i neprijatni za bolesnika.

o I te aparate, kao i pejsmejkere, povremeno bi trebalo kontrolisati?

- Bolesnici sa ugrađenim kardioverter-defibrilatorom moraju povremeno da kontrolišu aparat u nadležnom pejsmejker centru zbog periodične procene ispravnosti rada kao i baterije uređaja.

Efikasniji od bilo kojih lekova


o Kakvi defibrilatori se najčešće ugrađuju u kardiologiji?

- Pored defibrilatora kod kojih se elektrode ugrađuju u srčane komore postoje i drugačiji uređaji koji se ugrađuju isključivo ispod kože. Najčešće se ugrađuju defibrilatori sa jednom elektrodom, a u našoj zemlji se godišnje ugradi oko 550 ovakih uređaja. Starosne grupe mogu biti veoma različite, ali se ovi aparati najčešće ugrađuju starijim bolesnicima. Mnogobrojne studije su dokazale da ovi aparati značajno sprečavaju naprasnu srčanu smrt kod rizičnih bolesnika, i to u ogromno većoj meri od bilo kojih lekova u terapiji aritmija.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna